ISELJENIČKE KARIJERE POSVEĆENE MATERINSKOME JEZIKU

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se 21. veljače, a tog dana u Zagrebu počinje i manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika koji traje do 17. ožujka - otkad ćemo
uživati i u novome jezičnom portalu.

 

U tijeku je bogat program državne manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika pa tako ovih dana zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) organizira niz događanja kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od ključnih značajki hrvatskoga nacionalnog identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama hrvatskoga jezika u domovini i inozemstvu. Znanstvenici s IHJJ-a održavaju više predavanja o materinskome jeziku, a uključuju se i na priređene panel-rasprave o izazovima modernoga hrvatskoga jezika.

Domagoj Vidović u Dubrovniku, primjerice, predaje "O dubrovačkim imenima i prezimenima", Lana Hudeček i Milica Mihaljević u Samoboru predaju na temu "Muško i žensko u hrvatskome jeziku"... Znani jezikoslovni trio Željko Jozić, Lana Hudeček i Milica Mihaljević sudjeluju na dvama okruglim stolovima o hrvatskome jeziku: u Mostaru i Đakovu. Usto, stručnjaci instituta osobitu pozornost ove godine, dok domovina predsjeda Vijećem Europske unije, posvećuju položaju hrvatskoga jezika u toj zajedničkoj nam integraciji te na inicijativu zastupnice u Europskome parlamentu Ruže Tomašić ravnatelj Instituta Željko Jozić u Bruxellesu sudjeluje na sastanku o pitanju položaja hrvatskoga jezika u institucijama EU-a.

U Mjesecu hrvatskoga jezika u našemu glavnome gradu Institut tradicionalno održava i Dane otvorenih vrata od 9. do 17. ožujka, kada ugošćuje mnogobrojne učenike i njihove profesore. Uz recentna knjižna izdanja, tom prigodom Institut predstavlja i novi jezični portal na adresi jezik.hr na kojemu su prvi put dostupni svi važni jezični izvori Instituta, uz razne korisne informacije o hrvatskome jeziku i jezične igre. Podsjetimo, na inicijativu IHJJ-a Hrvatski sabor proglasio je 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na "Misal po zakonu rimskog dvora" (1483.), prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnom pismu. Sažeto, Mjesec hrvatskoga jezika počinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, počelom hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika, a završava povijesnim nadnevkom 17. ožujka vezanim uz objavu kultne Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Stoga smo i mi u Matici odlučili sabrati misli o važnim karijerama naših ljudi na planetarnoj razini, koje su posvećene jezikoslovnoj kroatistici te promicanju hrvatskoga jezika u zemljama gdje u većem broju žive iseljeni Hrvati od europskog susjedstva do američkih i australskih megapolisa anglofonoga i hispanofonoga svijeta. Među predstavnicima hrvatskih jezikoslovnih kroatista koji su djelovali izvan domovine na akademskoj razini su Nikola Benčić (Austrija), Ernest Barić (Mađarska) te prošlostoljetni egzilanti Anton Anthony Knežević (Njemačka), Branko Franolić (Francuska, Engleska, Kanada), Vinko Grubišić (Kanada, SAD), Krsto Christopher Spalatin (SAD) i Petar Tutavac Bilić (Argentina). Tutavac je bio žrtva i unutarhrvatskih prijepora te stoga ni u hrvatskom iseljeništvu nije bio primjereno vrednovan. Srećom, Tutavčevje rad prepoznala njegova nova domovina Argentina nagradivši ga visokim odlikovanjem za prevodilački rad i zbližavanje dviju prostorno udaljenih kultura.

Kako su Hrvatski studiji na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu po broju studenata najveći studij kroatistike izvan RH, ovoj odabranoj sedmorici s pravom pribrajamo i Luku Budaka koji je ovih dana, točnije 17. veljače, nakon 36 godina plodne profesorske karijere umirovljen - uz najavu kako će nastaviti djelovati na afirmaciji hrvatskog jezika. Od 55 godina života izvan domovine, taj lički sin, nakon školovanja u rodnoj sredini i Zagrebu i 18 formativnih godina provedenih u Kanadi - svoju karijeru filologa, profesora, urednika i organizatora posvetio je u Australiji hrvatskome jeziku i to u razdoblju dok je hrvatski jezik bio nepriznat u matičnoj zemlji za vrijeme komunizma. Njegov prinos u jezikoslovnoj kroatistici dragocjen je na raznim stranama svijeta, posvuda gdje se cijeni istina o Hrvatskoj i Hrvatima. Bio je gost predavač na njemačkom Sveučilištu u Mannheimu, Filološkom fakultetu u St. Petersburgu kao i sveučilištima u Chicagu, Clevelandu, Torontu, Vancouveru, Edmontonu, Calgaryju, Ljubljani i Zagrebu. Počasni je doktor Sveučilišta u Splitu. Krasi ga sasvim neobična marljivost, postojanost i dobro organiziran rad pa je tijekom karijere pokazao iznimnu svestranost u gradnji kroatističkoga studijskog programa. Utemeljitelj je Centra hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie, čiji je bio ravnatelj 26 godina. Jedan je od utemeljitelja Croatian Studies Foundation.

Član je Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Uz nastavne obveze Budak je i inicijator časopisa Croatian Studies Review, čiji je urednik već 23 godine, pridonoseći na znanstvenoj osnovi izgradnji hrvatskoga književnog jezika, vješto premostivši prošlostoIjetna ideološka uplitanja.

Matica br. 3, ožujak 2020.

www.matis.hr

Isprintaj ovu stranicu