Hrvatska - predsjedateljica Vijeća Europske unije

Dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Britanijom, konferencija o budućnosti Europe i klimatski izazovi ključne su zadaće koje očekuju EU

 

Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije, koje je započelo 1. siječnja 2020. godine, povijesni je čin za našu zemlju pa je tim povodom državni vrh u Hrvatskome narodnom kazalištu, kao središnjoj nacionalnoj kulturnoj instituciji, priredio 9. siječnja otmjeni koncert na kojem su bili prisutni najviši hrvatski i europski dužnosnici.

Nastupio je orkestar i zbor Opere HNK. Koncertom je ravnao dirigent europske umjetničke reputacije Ivan Repušić. Arije iz najpoznatijih svjetskih i domaćih djela izveli su solisti Valentina Fijačko Kobić, Dubravka Šeparović Mušović, Tomislav Mužek, Ljubomir Puškarić i Luciano Batinić. Od proglašenja neovisnosti ovo je najveći i najreprezentativniji diplomatski događaj u Lijepoj Našoj. Velika je to čast i prilika za dosad neviđenu globalnu promociju naše države. Premijer Andrej Plenković nazočne je ponosno pozdravio, istaknuvši da je šestomjesečno hrvatsko predsjedanje uslijedilo u sedmoj godini našeg članstva u europskoj integraciji 28 država i to prigodom 30. godišnjice uvođenja demokracije u Hrvatskoj. lako najmlađa članica Unije, Hrvatska će do 1. srpnja 2020. predsjedati Vijećem ministara EU-a, koje predstavlja vlade država članica i funkcionira u deset različitih sastava, ovisno o materiji o kojoj se raspravlja kao što su: poljoprivreda i ribarstvo; tržišno natjecanje; pravda i unutarnji poslovi; zaposlenost i socijalna politika; zdravstvo i potrošači; transport, telekomunikacije i energija; opći poslovi; vanjski poslovi; ekonomski i financijski poslovi i na kraju obrazovanje, mladež i kultura.

Snažna Europa u svijetu punom izazova slogan je koji je Hrvatska izabrala za svoje predsjedanje, a čiji je ambiciozni program sažet na pedesetak stanica, usredotočujući se na četiri tematska prioriteta: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje: Europa koja štiti i Utjecajna Europa. Uz spomenute tematske prioritete u programu su razrađeni i prioriteti za svih deset sastava Vijeća EU-a kao što su Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove i slično. Uz hrvatske nacionalne interese program je usklađen s aktualnim strateškim programom EU-a, kao i s političkim smjernicama nove Europske komisije na čelu s Ur-sulom von der Leven.

Vijeće je jedno od dvaju zakonodavnih tijela EU-a, koje čine ministri u vladama zemalja članica. Svim sastavima Vijeća predsjeda nadležni ministar iz zemlje predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. lako Europskim vijećem, najvišim političkim tijelom u EU-u, predsjeda stalni predsjednik Charles Michel, premijer Andrej Plenković imat će istaknutu ulogu u trima važnim događajima tijekom predsjedanja: na sastanku na vrhu EU-a - jugoistočna Europa, u postizanju dogovora o sedmogodišnjem proračunu i organizaciji Konferencije o budućnosti Europe. Vijeće ministara EU-a zasjeda u Bruxellesu ili u Luxembourgu, a povremeno i u zemljama predsjedateljicama. Tako će to biti i tijekom hrvatskog predsjedanja kad će se pojedina zasjedanja Vijeća održavati u novouređenome zagrebačkome Kongresnom centru u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1.400 sastanaka na svim razinama. U RH će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u glavnome gradu, a dio u našim znamenitim središtima mediteranske provenijencije od Dubrovnika do Rijeke, koja je ove godine Europska prijestolnica kulture. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Očekuje nas i niz konferencija o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, digitalizaciji, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, o Europskome socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi. Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi.

Kako bi rotirajuće predsjedništvo osiguralo kontinuitet od Lisabonskog ugovora (2009.), uveden je sustav suradnje triju država članica. Ta trojka određuje zajednički program Vijeća za razdoblje od 18 mjeseci. Sadašnju trojku čine: Finska, Hrvatska i Njemačka, koje imaju zahtjevnu zadaću: postići suglasnost Komisije, Parlamenta i Europskog vijeća o financijskom okviru za razdoblje 2021. - 2027. Posrijedi je proračun za postojeće politike EU-a, kao i za nove potrebe, koji predlaže Komisija, a usvaja Europsko vijeće i to jednoglasno. Za razdoblje do 2027. Komisija predlaže 1.279 milijardi eura za ugovaranja, odnosno 1.246 milijardi za plaćanja, što znači smanjenje na 1,11% očekivanoga nacionalnog bruto-dohotka EU-27 (nakon izlaska Velike Britanije). Od toga smanjenja trpjet će po svemu sudeći poljoprivredna i ribarska politika, ali i politika ekonomske i socijalne kohezije koje i te kako zanimaju mnoge članice, uključujući i Hrvatsku. Naš premijer stoga je vrlo aktivan u neformalnoj EU skupini koja nosi simboličan naziv Prijatelji kohezije s ciljem smanjenja nejednakosti među 514 milijuna građana europske obitelji naroda.

Matica br. 1-2, sječanj-veljača 2020.

www.matis.hr

Isprintaj ovu stranicu