NOVI GAUDEAMUS NA MREŽI

Elektroničko izdanje obnovljenog časopisa Gaudeamus (br. 19, 2015.) slavi 25. jubilej uspješnog djelovanja svog nakladnika AMCA-e iz Toronta. S druge strane planeta, u Sydneyu, na Mreži je dostupan časopis Croatian Studies Review, dok u Južnoj Americi digitaliziraju staru iseljeničku periodiku.

Elektronički časopisi hrvatskog iseljeništva nisu više rijetkost. Prisutni su na Internetu pretežno u višejezičnome obliku i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome.

U Australiji Croatian Studies Centre Sveučilišta Macquarie iz Sydneya od 1997. g. na engleskome objavljuje časopis Croatian Studies Review koji uređuje mr. sc. Luka Budak, podupirući otvoren pristup publikacijama na Mreži pa se svi stariji brojevi CSR-a odnedavno mogu preuzimati na Portalu hrvatskih akademskih časopisa Hrčak (http:// hrcak.srce.hr/chs) i na online bazi časopisa Central and Eastern European Library. Hrčak je središnji domovinski portal koji na jednome mjestu okuplja 397 časopisa. Najčitaniji časopis na španjolskome jeziku Studia Crotatica (www. studiacroatica.org), urednika Josea M. Vrljička, prvi je prešao na Mrežu među našijencima u Argentini (1997.). Nakladnik mu je Instituto Croata Latinoamericano de Cultura iz Buenos Airesa, gdje je ovih dana uredništvo proslavilo 55. obljetnicu izlaženja toga kultnoga emigrantskoga glasila.

Čileanska Hrvatica iz Punta Arenasa Safira Tobar Ivelich trenutačno kao znanstvena novakinja radi na projektu Identitet kraja svijeta: Patagonije, Ognjene zemlje i Antarktika Sveučilišta Magallanes iz Čilea u sklopu kojeg digitalizira za repozitorij knjižnice Patagonije Aike stare novine hrvatske zajednice - nudeći pionirsku iseljeničku periodiku u otvorenome pristupu (http://www.bibliotecadigital.umag.cl/). Prva publikacija iz 1905. ondje su Male novine urednika Petra Gašića, a zatim dolazi Domovina (1908. - 1910.), kasnije preimenovana u Novo doba koje je uređivao Lucas Bonacic Doric. Slijede ih desetci naših časopisa.

Ove jeseni pozornost nam je privukao 19. broj obnovljenoga Gaudeamusa u prigodi srebrnoga jubileja svoga nakladnika AMCA-e Toronto (www.amcatoronto.com). Gaudeamus je časopis za kulturna i društvena pitanja s naglaskom na kanadsko-hrvatskim dodirima Udruge hrvatskih sveučilištaraca AMCA-e Toronto. Idejni pokretač lista, uz prvu urednicu Rinu Šlezić, kanadska je Zagrepčanka Srebrenka Bogović. Naši iseljenici pokrenuli su devedesetih, uz ostale važne projekte, i časopis na engleskome koji postaje antiratnim glasilom svih istoimenih društava u Sjevernoj Americi. Uredništvo su vodili Marica Čunčić, Vesna Blažina i Branko Hržić te ponovno neumorna Bogovićeva.

Gaudeamus je izlazio (1990. - 1999.) u nakladi od 3.000 primjeraka, stekavši čitatelje među hrvatskim sveučilištarcima diljem Sjeverne Amerike, Europe i Australije. Upućivan je svim knjižnicama, uključujući i Library of Congress, te članovima kanadskoga parlamenta šireći istinu o borbi hrvatskoga naroda za neovisnost. Posljednji, 18. broj lista, u prvom tečaju izašao je 1999. Svi su brojevi offline dostupni, srećom na DVD-u uz arhivističku zbirku Dokumenti iz iseljeništva - Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku urednika Vladimira Benkovića (2014.), koja fascinantno dokumentira djelovanje AMCA-e Toronto na čak 1.280 stranica. Kanadski Gaudeamus obnovili su njegovi osnivači u Ontariju pa vjerujemo da će mu drugi tečaj izlaziti dugo u Torontu, čije metropolitansko područje ima pet milijuna ljudi. Lijepo grafički oblikovan časopis ima 44 stranice. Priloge su pisali na oba jezika: S. Bogović, D. Piskač, B. Komparić, D. Tussing-Orwin, M. Vranić, E. Margois, I. Štagljar, J. Scott Cowan, N. Mažar, D. Lalić, S. Poljanec Borić, V. Grošl, M. Parić i drugi. Torontskom AMCA-om predsjedali su: Ivo Hrvoić, Vladimir Bezjak, Valentina Krčmar, Nikola Demarin, dok je aktualni predsjednik Krešimir Mustapić. U Upravnome odboru sada djeluju: N. Sesar Raffay, A. S. Benko, Z. Weing, M. Fabek, V. Grošl, Ž. Odorčić i J. I. Robić. Sveučilištarci AMCA DOMUS, i oni iz inozemstva AMCA MUNDUS, sjajno rade za opće dobro! Potporu obnovljenome Gaudeamusu dale su obitelji: Grošl, Mrnjec, Tumpić, Mudronja, Munjić, Mustapić, Robić, Seidl i Vukšinić.

Iznimne je vrijednosti u br. 19 (2015.) Izvješće o izvođenju hrvatskih kolegija pri Odjelu za slavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Torontu u akademskoj godini 2014.2015., koje je napisao Davor Piskač. Također, tu je i kratki osvrt na povijesni Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto pod naslovom Hrvatski kolegiji na University of Toronto iz pera Branke Komparić. Na tri kolegija, saznajemo iz Gaudeamusa, posvećena hrvatskoj kulturi i književnosti, ukupno se prijavilo 69 studenata. Najviše ih se prijavilo na novi kolegij Mediteranski gradovi, ukupno 49 studenata. To je kolegij koji propituje hrvatske mediteranske gradove u odnosu na mediteransku kulturu, a s obzirom na broj upisanih studenata posve je očito kako je kolegij došao u pravo vrijeme i kako je ideja predsjednika AMCA-e Nikole Demarina bila odlična. Aktivna prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Americi. Semper sint in flore!

Matica br. 11, studeni 2015. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu