SUVREMENO KULTURNO ZAJEDNIŠTVO

Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina, objavljen na Internetu 6. listopada, odražava fascinantnu mrežu autentičnih označitelja lokalnih kulturnih praksi naše moderne nacije čije stvaralaštvo susrećemo na šest kontinenata - od Euroazije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije pa do Antarktike.

Iz udobnosti svoga doma, ma gdje bili, klikom miša na zaslonu računala ili pametnoga telefona otvorite poveznicu elektroničkog izdanja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina (http://www. pilar.hr/leksikon.html), koji su objavili sunakladnici Institut društvenih znanosti 'Ivo Pilar' i Hrvatska matica iseljenika uoči ovogodišnjega Dana hrvatske neovisnosti. Trajni je to projekt dviju ustanova, koji će se razvijati na Mreži i uz vašu nesebičnu suradnju, na čemu vam unaprijed iskazujemo veliku zahvalnost. Prašina zaborava brisana je od 2007. s mnoštva istaknutih hrvatskih građana koji su bili dionici triju povijesnih migracijskih valova čovječanstva na planetarnoj razini od kraja 18. stoljeća do početka 21. Iščitano je i sintetizirano pisano naslijeđe inozemne Croatice na više od 12 jezika, razasuto u bibliotekama i arhivima gotovo 45 država svijeta od Sjevernoga do Južnoga pola. Prelistani su kilometri polica časopisa i knjiga na šest kontinenata - od Euroazije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije pa do Antarktike. Nakladnički projekt Leksikona, s trenutačnim opsegom od 1.120 stranica i velikim enciklopedijskim formatom s 5.900 natuknica, predstavlja jedinstven leksikografski iskorak cjelovitog opisa fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od Novog vijeka sve do suvremenosti.

Unatoč snažnim asimilacijskim procesima u pojedinim sredinama na globusu i prelasku našijenaca na jezik domicilne nacije, pokazalo se da je u ljudskome znanju jezik tek jedna od dimenzija ukupnoga identiteta pa možemo odahnuti, prema Fredriku Barthu i Anthonyju D. Smithu, koji ohrabrujući tumače da promjenom jednoga elementa iz kulturnoga repertoara zajednica nužno ne mijenja svoj prvobitni identitet - zato što se procesom lokalizacije rađa jezična prilagodba te se u traženju identiteta skupina ponovno može usmjeriti na svoju kulturu, tj. na sebe samu. Materinski jezik koji je skupina zamijenila nekim drugim može i dalje postojati kao čimbenik identiteta, ali ne na komunikacijskoj nego na manifestacijskoj razini te i uz pomoć izgubljenoga jezika može i dalje, prema Benedictu Andersonu, zamišljati zajedništvo kao što to u suvremenosti uspješno čine (sudeći prema natuknicama iz Leksikona) američki, kanadski, argentinski, australski, novozelandski, južnoafrički, njemački ili, pak, čileanski Hrvati kojima je španjolski postao prvi jezik. Svestrani umjetnik, punim imenom Esteban Antonio Skármeta Vranicic, čiji su preci s otoka Brača, danas je primjerice jedan od najčitanijih i najprevođenijih pisaca hispanističkoga svijeta, što je više puta potvrđeno lukrativnom Planetinom nagradom za latinoameričku književnost Premio Ibero-americano de Narrativa Planeta - Casa América. Iako su mu djela prevođena na više od trideset jezika, čileanski pisac hrvatskih korijena ističe snažnu emotivnu povezanost sa zemljom svojih djedova i posebno se veseli hrvatskim prijevodima vlastitih djela.

Kako je u domovini, stjecanjem neovisnosti RH i pridruženjem Uniji, hrvatski jezik postao jedan od službenih jezika Europske unije, stvari su se u korist našega hrvatskoga modernoga kulturnog zajedništva višestruko poboljšale. U procesima lokalizacije, ubrzanim razvitkom informacijsko-komunikacijskih tehnologija, događaju se pomaci i premještanja čimbenika identiteta pa će se naši identiteti u multietničkim sredinama dijaspore mijenjati, ali ne i nestajati. Kanadski i australski Hrvati u suvremenosti uspješniji su u očuvanju i razvijanju stvaralaštva na hrvatskome jeziku od novozelandskih i čileanskih Hrvata. Online Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina stoga ponajprije povećava objektivnu vidljivost na Mreži naše dionice u ljudskome znanju na hrvatskome jeziku.

Mnoštvo je danas interaktivnih online enciklopedija i drugih izvora znanja. Jedna od najvažnijih referentnih knjiga na svijetu - enciklopedija Britannica - prestala je s mrežnom punoljetnošću izdavati svoja 32 sveska tiskanog izdanja (2012.). Britannica se, nakon 244 godine papirnog izdanja, usredotočila na širenje digitalnim medijima zbog konkurencije raznih internetskih stranica, pa i Wikipedie. Ta najpoznatija besplatna mrežna enciklopedija na Internetu ima više od 35 milijuna članaka na 288 jezika, uključujući i hrvatski od 2003. Na engleskome jeziku Wikipedia ima gotovo 5 milijuna članaka, dok na hrvatskome posjeduje zasad 154.000. Internetsko izdanje Hrvatske enciklopedije dostupno je na www.enciklopedija.hr od rujna 2013. g. Ta opća enciklopedija govori o položaju hrvatske kulture u bližem i širem okruženju. Sadrži 70% prostora posvećenoga sveopćem pojmovniku, dok je 30% posvećeno užoj nacionalnoj sastavnici, poput opće Katalonske ili Estonske enciklopedije. Kad su u pitanju leksikografski priručnici prvorazredne nacionalne važnosti, Matičin i 'Pilarov' projekt najsličniji je jednosveščanoj Irskoj enciklopediji (2003.), koja je u 5.000 natuknica sažela postignuća raseljenih Iraca od 17. do 21. stoljeća.

Uz umjetnike, znanstvenike, gospodarstvenike i sportaše u Leksikonu su zapaženo mjesto dobili prvaci Hrvatskoga narodnog vijeća Stanka Vujice i pokreta Hrvatske demokratske zajednice za neovisnost Republike Hrvatske, koji je vodio Franjo Tuđman, ostvarivši prisnu vezu od 1967. s emigrantskom elitom Hrvatske akademije Amerike Karla Mirtha i naraštaja njegovih najširih suradnika.

Matica br. 10, listopad 2015. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu