EGZODUS ILI SLOBODA KRETANJA LJUDI

Hrvatsku je zahvatio val emigracije obrazovanih ljudi u zemlje EU. Riječ je o migracijama ekonomskog karaktera, uzrokovanih dugotrajnom nezaposlenošću i niskim plaćama.

Obilježivši 1. srpnja dvije godine članstva u Europskoj uniji, hrvatski državni vrh pokušava širiti optimizam, dok obični građani svoju školovanu djecu ispraćaju u inozemstvo – svjedočeći iz dana u dan rastu društvene nejednakosti. Pravo je čudo kako društvene i političke elite od uspostave neovisne Republike Hrvatske ne troše previše energije u formiranje ekspertnih timova za upravljanje migracijama. Zahvaljujući snažnom medijskom pritisku samo je Ministarstvo zdravlja, dok ostali Vladini sektori znakovito muče, priopćilo što poduzima da zaustavi val selidbe zdravstvenih djelatnika. U priopćenju tvrde kako je od ulaska Hrvatske u EU, pa do kraja prvog kvartala 2015. godine, Hrvatsku napustilo tek 336 zdravstvenih djelatnika, što je 0,7% svih zaposlenih u zdravstvenom sustavu, te utješno poručuju da ovih dana kreću s provedbom više mjera koje će liječnicima omogućili bolje uvjete rada. Zdravstvena je administracija reagirala, podsjetimo, na snažan apel javnosti upućen od strane Hrvatske udruge bolničkih liječnika koja mjesecima sustavno upozorava na egzodus liječnika iz Hrvatske. Iako je 839 zdravstvenih djelatnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo, iz Ministarstva zdravlja smiruju javnost navodeći činjenicu da je broj zahtjeva za odlazak iz Hrvatske manji od 2% od ukupnog broja zdravstvenih djelatnika pa njihova Strategija upravljanja ljudskim resursima s osam konkretnih mjera može doprinijeti zaustavljaju migrantskog vala i  pravednijim nadnicama zdravstvenih djelatnika, kao i promicanju izvrsnosti liječničke profesije. „Koristimo sredstva EU fondova da potaknemo liječnike na odlazak u ruralne sredine gdje nedostaju liječnici. Iz tih sredstava će se davati stimulacije za troškove života, osiguravati specijalizacije i edukacija“, kažu u Ministarstvu zdravlja. Ističu kako će mladim liječnicima omogućiti subvencionirane stambene kredite s vrlo niskim kamatama u suradnji s poslovnim bankama. Ministarstvo zdravlja sačinilo je s tim u vezi procjenu financijskog paketa s dokumentacijom liječničke branše pa se očekuje potez Ministarstva financija i konačna odluka Vlade. Iako pratim domaće i strane statistike selidbe, teško je iz emotivnih razloga razabrati je li riječ o egzodusu ili slobodi kretanja ljudi!?

Važnost dijaspore nadmašuje obične novčane doznake radnika iz inozemstva, potvrđuje i ekonomist Ricardo Hausmann pročelnik Centra za međunarodni razvoj američkog Sveučilišta  Harvarda. Ističe kako tehnološki napredniji svijet odavno ima iskustva da dijaspore stvaraju učinkovite poslovne mreže te da su one kanali kojima mogu teći ne samo iseljeničke doznake nego i spoznaje što ih čini potencijalnim izvorom mogućnosti za trgovinu, ulaganja i inovacije. „Masovna vanjska migracija, koja se zbila u kontekstu političkih promjena u Europi prilikom kolapsa komunizma,  često uključuju široku paletu osjećaja, od nepovjerenja, ogorčenosti i zavisti do neprijateljstva. Kolokvijalno, ljudi opisuju razdoblje emigracije kao razdoblje u kojem je određena zemlja izgubila dio svoje populacije. Ali, ljudi koji napuste neku zemlju ne nestaju. Oni su i dalje živi i društveno aktivni. Posljedično, oni mogu postati neprocjenjiva vrijednost ne samo za svoju domicilnu zemlju, nego, što je još važnije, za svoju matičnu domovinu. Pečalbarske doznake radnika iz inozemstva na svjetskoj razini dosežu godišnje oko 500 milijardi dolara. Hrvatska je među većim primateljicama takvih doznaka u Europi. Ima primjera u svijetu gdje iseljenici doznačuju više od jedne šestine nacionalnog dohotka - sumu koja premašuje izvoz.“.

Slična razmišljanja, poput Ricarda Hausmanna s Harvarda, dijele i stručnjaci s Pariške škole ekonomije sa Sorbone kao što su Hilel Rapoport i Danny Bahar, čiji je tim nedavno ustvrdio tijekom praćenja značajki trgovine kako određene zemlje trguju više i ulažu više u matične zemlje dijaspora iz svog okruženja. Nadalje, francuski ekonomisti drže kako pojedine zemlje postaju izvrsne u izradi određenih proizvoda u čijoj proizvodnji prednjače matične zemlje njihovih useljenika. I to bi moglo biti razlogom, procjenjuju analitičari, zašto su gospodarstva s više različitih skupina migranata uspješnija! Uz to, povratna migracija je često važan izvor novih vještina za svaku zemlju, što smo se bezbroj puta posvjedočili kad je u pitanju polutisućljetno hrvatsko iseljeništvo. Dokazi o važnosti dijaspora nalaze se posvuda, ako vam je stalo da ih uočite, ističe Ricard Hausmann, navodeći primjer Izraela koji je u cijelosti stvorila dijaspora.

Iseljeništvo Lijepoj Našoj jest oduvijek zalog razvoja i poštovanja. Nedvojbeno je da bi svi bili sretniji da je nezaposlenost u Hrvatskoj manja i da se ne moramo upućivati u inozemstvo trbuhom za kruhom, već samo radi usavršavanja u razvijenijim gospodarstvima. Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić ističe kako se danas vodi bitka za Hrvatsku, možda ne manje važna od one prije dva desetljeća kad su branitelji i hrvatski narod oslobodili Hrvatsku. “Sada je ugrožena na drukčiji način, gospodarski, demografski… Da bismo izašli iz krize, treba nam zajedništvo.”, naglašava akademik Kusić. Najveće su koristi za Lijepu Našu od Europske unije u slobodi kretanja ljudi i integraciji u jedinstveno tržište pa se nadamo da će političari shvatiti da je zapošljivost pitanje kreativnosti elita i naše nacije.

Matica br. 7, srpanj 2015. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu