PREKOGRANIČNA SOLIDARNOST

Vrijeme je darivanja, zajedništva, obiteljskih druženja, ljubavi prema bližnjima, ali i uspomena o granicama oko nas i u nama. Vlada Republike Hrvatske iskazala je snažnu solidarnost s Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Prosinackih dana u prekooceanskim hrvatskim iseljenickim zajednicama od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike do Novoga Zelanda i Australije iznimno je živo: održavaju se blagdanske svecanosti, donatorske veceri, izmjenjuju se darovi, posjecuju se domovi za starije i nemocne osobe te samci u tudini... Naši veleposlanici i voditelji hrvatskih katolickih misija u inozemstvu imaju pune ruke posla vješto se noseci s izazovima domicilnih društvenih zajednica koje se, kao i mi u domovini, bore s nezaposlenošcu, osobito mladih, produbljenjem jaza izmedu onih koji uživaju u obilju i onih u potrebi, sveprisutnim ravnodušjem i slicno. Medu americkim Hrvatima zahuktala se i ove zime božicna kampanja za Školarinsku zakladu Hrvatske bratske zajednice, koja je izrasla u najplemenitiju filantropsku akciju našega iseljeništva. Na godišnjoj razini Zaklada podupire oko 250 studenta. Slicnim plemenitim djelima mogu se pohvaliti i kanadski Hrvati koji uz spomenutu fraternalisticku aktivnost posljednjih godina razvijaju i program stipendiranja ucenika i studenata uz pomoc torontske udruge AMCA (Almae matris Croatiae alumni), potvrdio nam je predsjednik te udruge iseljenih hrvatskih intelektualaca Krešimir Mustapic. Inace, desetak AMCA društava na americkome kontinentu ima više od 2.000 clanova koji njeguju veze s domovinom te ostaju vjerni svome maticnom sveucilištu kojemu žele i dalje pomagati. Aktualno vodstvo torontske AMCA-e baštini iznimno vrijedne rezultate svoga clanstva u pomoci RH tijekom Domovinskoga rata i poratne obnove. Clanstvo torontske AMCA-e zorno svjedoci o udjelu hrvatskih ljudi u prožimanju hrvatsko-kanadskih veza koje su prije Mustapiceve ekipe uspješno vodili Ivo Hrvoic, Vladimir Bezjak, Valentina Krcmar te Nikola Demarin, kojima iskazujemo iskrenu zahvalnost.

Poput sunarodnjaka s oba americka kontinenata, medusobnu snažnu solidarnost iskazuju i Hrvati u Australiji te Novome Zelandu, medu kojima ovom prigodom izdvajamo one koji tri desetljeca djeluju uz pomoc Zaklade Hrvatskih studija. Da nije bilo Zaklade, gotovo je sigurno da danas u toj multikulturnoj zajednici ne bi bilo ni studija hrvatskoga jezika ni Centra Hrvatskih studija, porucuje za njezin 30. rodendan profesor Luka Budak, ponosan što je Zaklada postala nositeljicom kulturnoga i društvenog života u australskoj hrvatskoj zajednici na jedan drukciji nacin. Jasno, pri tome su joj zdušno pomogli svi hrvatski katolicki centri diljem Australije.

Selilaštvo je "poziv da se zamisli drukcija buducnost, koja cilja na razvoj citavoga ljudskog roda, ukljucujuci tako sve ljude s njihovim duhovnim i kulturalnim bogatstvom i doprinosom za pravedniji svijet kojega oznacuje globalna solidarnost i puno poštovanje za ljudsko dostojanstvo i život", zakljucili su ovih dana u Rimu sudionici VII. svjetskog kongresa pastorala selilaca. Slijedom tih poruka ohrabrimo onoga u našoj blizini, ma gdje živjeli na udaljenim meridijanima, kome je možda potrebna samo kakva lijepa rijec potpore. Bližnjemu darujmo jedan topao zagrljaj da zna da smo tu za njega ili nju, da nije sam ili sama. Ohrabri se ovog Do-šašca podariti svoje oproštenje i strpljenje. Nemoj ostati prepreka u nekom neriješenom ljudskom odnosu koji te opterecuje. Odluci se ovog Božica biti iskren i daruj bližnjima svoju postojanost!

Tu srecu, istina radi geografske blizine, cešce osjete naši ljudi iz europskih zemalja koji se trenutacno spremaju na put kako bi Božic docekali kod kuce u krugu rodbine u domovini, veseleci se otvorenim europskim granicama koje više ne prelaze s putovnicom, vec samo s osobnom iskaznicom.

Cijeneci prinose ovome iskazanome medusobnom zajedništvu i solidarnosti hrvatskoga naroda na planetarnoj razini, unatoc podijeljenosti suvremenoga hrvatskog društva, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na sjednici održanoj 4.12.2014. prijedlog zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova Joška Klisovica o financiranju programa za povratak i ostanak Hrvata u BiH s 2,63 milijuna eura, iako je i sama u potrebi - zaglavivši se u višegodišnjoj gospodarskoj recesiji. Zanimljivo je da se Vladinom natjecaju za ta sredstva, ciju raspodjelu koordinira Državni ured za Hrvate izvan RH na celu s predstojnicom Dariom Krsticevic, prijavilo 227 zainteresiranih. Tako je Vladino povjerenstvo dodijelilo financije sljedecim programima: iz podrucja obrazovanja i znanosti 610.000 eura, iz podrucja zdravstva 390.000 eura, kulturnome sektoru 565.000 eura; dok su ostala podrucja dobila 390.000 eura. Za pomoc poplavljenim podrucjima u BiH dodijeljeno je od izdvojene svote cak 650.000 eura - buduci da se procjenjuje kako je obnova kuca prioritet da ne bi došlo do daljnjih odseljavanja Hrvata s teritorija BiH. Uz to, za financiranje su birani veci strateški projekti koji poticu održivi povratak i ostanak Hrvata u BiH i to s ravnomjernom teritorijalnom rasporedenošcu diljem te susjedne zemlje. Vlada RH od 2002. g. iskazuje ovu prekogranicnu solidarnost, financirajuci programe kulturnih, obrazovnih, zdravstvenih i ostalih projekata hrvatskih udruga i institucija u BiH. Dosad je, na temelju natjecaja naše Vlade od 2004. do 2012. g., ukupno za ove namjene dodijeljeno 30 milijuna eura.

Matica br. 12, prosinac 2014. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu