KREATIVNA PARTNESTVA

Točno prije godinu dana ostvarenje hrvatski san, koji je izrastao na konsenzusu naših političkih elita. Prva godina hrvatskog članstva u Uniji ocjenjuje se dvojako i među građanima i među odlikovanima za prinose europskome licu Lijepe Naše.

Hrvatska je početkom srpnja obilježila godinu dana članstva u Europskoj uniji. Slika učinaka protekle godine nije ružičasta, ali nije ni crna, poručuje hrvatski predsjednik Ivo Josipović. S druge strane, državne statistike pokazuju da je nezaposlenost u RH najviša u posljednjih 10 godina i približuje se brojki od 400.000 osoba bez ikakvih prihoda. Još u Lisabonskoj agendi Unijine članice prepoznale su jačanje na znanju temeljene ekonomije kao ključni čimbenik budućega gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta u Europi, dok nova članica - RH još nije iskreirala vlastitu razvojnu strategiju do 2020. godine. Ako pogledamo da Unijine stare članice u istraživanje i razvoj u prosjeku ulažu oko 2% BDP-a sa željom pojedinih nacionalnih vlada zacrtanoj u Agendi kako će do 2020. dosegnuti cilj od 3% ulaganja u istraživanja, jasno je koliko Hrvatskoj s njezinih 0,7% BDP-a izdvojenih sredstava za istraživanje i razvoj ostaje manevarskog prostora ako žurno ne provede reforme i zaustavi iseljavanje obrazovanih ljudi u najboljoj životnoj dobi! Odlaze stručnjaci pa se postavlja pitanje koje su naše elite sposobne iznjedriti viziju hrvatske razvojne strategije. Upravo u tome što RH još nema strategiju razvitka Josipović vidi razloge zašto nema više ružičastog, a manje crnog. Slično razmišlja i aktualni čelnik Hrvatske udruge poslodavaca", povratnik iz Kanade devedesetih Ivica Mudrinić, ocijenivši da je Unijino tržište od pola milijarde ljudi golema prilika, ali samo za sposobne i pripremljene. Činjenica je da smo, što se gospodarstva tiče, iz druge lige skočili u prvu potpuno nespremni, ocjenjuje Mudrinić.

Hrvatska plaća oko četiri milijarde kuna godišnju članarinu Uniji, a iz europskih fondova može povući onoliko novca koliko projekata osmisli. U protekloj godini Lijepa Naša je prema ocjeni predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića bila u plusu samo 136 milijuna kuna - kad je u pitanju naša EU bilanca. No, plus u prvoj polovici ove godine raste i iznosi 740 milijuna kuna, poručuje potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Neovisni analitičari ističu kako je RH u pristupnom procesu modernizirala vlastito zakonodavstvo, ojačala pravnu državu, poboljšala svoje ekonomske mehanizme, ali nije iskoristila EU fondove za kvalitetniji napredak. Ipak, gospodarski, RH je samim priključenjem euroatlantskim integracijama postala atraktivnija jer ima jamstvo stabilnosti. Da nismo u EU klubu, društvene i ekonomske reforme u Hrvatskoj trajale bi neusporedivo dulje.

Analitičari društvenih i gospodarskih procesa u domovini slažu se u ocjeni kako su u proteklih dvanaest mjeseci hrvatske političke elite zakazale, neiskoris-tivši mogućnosti koje im pruža Unijino kreativno partnerstvo. Dekan Fakulteta političkih znanosti prof. dr. se. Nenad Zakošek ocjenjuje da "nisu znali stvarati savezništva nego sukobe, a izostali su i pripremljeni projekti za EU fondove". "Nasuprot njima", zaključuje Zakošek, "građani, poslodavci i nevladine udruge dobro su iskoristile članstvo i to promjenom načina razmišljanja. U planiranju aktivnosti oni vode računa da smo već dio integrirane Europe." Primjerice, kulturne udruge dobile su 660.000 eura samo za književne prijevode na hrvatski jezik u odnosu na 170.000 eura naše godišnje članarine. Uz to, programima regionalnog razvoja za baštinske projekte povučeno je gotovo deset milijuna eura.

Spomenutim donacijama iz EU fondova treba pribrojiti i projekte obnove tvrđave sv. Nikole u Šibeniku, Kneževe i Providu-rove palače u sklopu Centra za baštinu Zadra, osječke Tvrđe, ogulinske Ivanine kuće bajki, Palače Moise na Cresu, Kompleksa "Rikard Benčić" u Rijeci i jedinstvenoga povijesnog objekta turske arhitekture u Hrvatskoj Maškovića hana u Vrani. Riječ je o primjerima dobre prakse korištenja sredstava EU fondova, s kojima su ta kulturna središta pretvorena u mjesta zapošljavanja i održivog razvoja.

Među dobrim učincima članstva je sloboda kretanja ljudi i robe, 15 puta jeftiniji roaming, kao i mogućnost studiranja na europskim sveučilištima. I još jedan dobar učinak: Hrvatska je trenutačno u proceduri prekomjernog deficita, što je briselski naziv za obvezu da se državne rashode domaćinski smanji na razinu prihoda.

Očekujući novi konsenzus naših elita oko europske strategije razvitka RH podsjećam vas da je za Dana državnosti i prve obljetnice članstva RH u EU predsjednik Josipović odlikovao Toni-na Piculu i Davora Ivu Stiera, uz ostale istaknute građane, poručujući kako ih povezuje vjera u europsku Hrvatsku. Naši euro parlamentarci odlikovani su Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnoga ugleda RH te za pokrenute zajedničke inicijative za dijalog vezan uz položaj hrvatskoga naroda u BiH - iako su njih dvojica "ljuti politički oponenti" koji su se često sukobljavali kao zastupnici u Saboru. Nadalje, među 11 odlikovanih za rođendan RH je znanstvenica dr. Iva Tolić, čiji su rezultati dodatno afirmirali učinkovitu vezu domovine i dijaspore iz Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja. Odličje znanstvenici Tolić predstavlja sjajnu dobrodošlicu iz Njemačke na zagrebački Institut Ruđer Bošković.

Matica br. 7, srpanj 2014. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu