IZAZOVI NADNACIONALNE POLITIČKE ARENE

Uz naše europarlamentarce u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu djeluje stotinjak Hrvata, koji su dobili priliku raditi u EU institucijama poput Dominika Žganeca, čije je obrazovanje poticajno za naše buduće predstavnike kojima je na srcu hrvatski nacionalni interes.

U domovini su raspisani izbori za Europski parlament, koji će se održati 25. svibnja 2014. Na tim izborima birat će se 11 hrvatskih predstavnika za Europski parlament, koji predstavlja neposredno izabrano predstavničko tijelo 500 milijuna građana Europske unije, čiji će petogodišnji mandat trajati do 2019. Najveći broj mandata u nas, procjenjuje analitičar Anđelko Milardović, biti će podijeljen između koalicijske SDP-ove i HDZ-ove liste. Račune im može pomrsiti Green New Deal Mirele Holy predsjednice Održivog razvoja Hrvatske, ORAH-a.  S druge strane PollWatch,  koji prati situaciju u 28 država članica, javlja da je utrka za preuzimanje većine u EU parlamentu sve napetija i da se vodi među socijalistima i pučanima, koji bi da su danas izbori osvojili svaki po 212 mandata. Liberalima u toj utrci preostaje treće mjesto sa 62 mandata, tek neznatno ispred konfederalne Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice sa 55 zastupnika. Europski će parlament u novom sazivu imati ukupno 751 zastupnika. Trenutačno se u svih 28 država članica širi bojazan od slabašnog odziva birača, koji desetljećima opada. Na prvim izborima 1979. glasovalo je 63 posto birača, a na posljednjim 2009. godine 42 posto.

Osebujnost izbora za Europski parlament, hrvatski su birači već lani oprobali pa je možda jasnije zašto su oni prozvani „barometarskim“. Ovo se nadnacionalno izborno natjecanje vodi u jednoj, tj. europskoj političkoj areni, s tim da se odlučuje na temelju druge, tj. nacionalne političke arene. Pojedinac se u toj izbornoj zavrzlami često odlučuje na temelju makroekonomskih prilika u vlastitoj sredini, subjektivne ocjene uspješnosti vlasti, kao i glavnih rasprava unutar nacionalne priče.

Hrvatska, koja nije imuna na euroskepticizam, još je poletna nova Unijina članica koja svoju sudbinu kreira u Zagrebu, ali i u  zajednici europskih naroda i država. Stoga, nije nevažno tko nas zastupa u Unijinim središtima političke moći. Europski parlament sukreator je zakonodavstva Europske unije. Očekivanja od EU kod nas su visoka, pa je neophodno osvijestiti da naš uspjeh na europskoj sceni ovisi prije svega o vlastitom angažmanu i baš je ta demokratska zrelost suvremene hrvatske nacije, ojačana poduzetničkim duhom spram izdašnih europskih fondova, glavni izazov nadnacionalne europske arene. Pravni  okvir EU je izvrsno sredstvo za ostvarivanje ciljeva prosperiteta, demokracije i ljudskih prava, a o nama ovisi kako ćemo tu priliku ekonomski iskoristiti, pored procedure prekomjernog deficita. Hrvatskoj, kako stvari stoje, nije loše u klubu dvadesetosmorice jer će joj ostat milijarda eura više iz EU kase, nego što će u nju uplatiti! Prema novom prijedlogu proračuna EK za razdoblje od 2014. do 2020. g. RH će na raspolaganju imati 11,7 milijardi eura, dok će u EU proračun uplaćivati jedan posto BDP-a.

Politički vizionari suvremene hrvatske nacije - među kojima su nedvojbeno dva samozatajna političara srednjeg naraštaja iz aktualnog saziva EU parlamenta Šibenčanin Tonino Picula (SDP) i argentinski Hrvat Davor Ivo Stier (HDZ), poručuju kako novu kampanju vode oko razvojnih pitanja europske tematike. Spomenuta dva europarlamentarca već su u Bruxellesu, kao članovi Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, pokazali kako se može pronaći konsenzus oko hrvatskog nacionalnog interesa. Sjetimo se samo njihova angažmana oko statusa Hrvata u BiH. Tonino Picula i Davor Ivo Stier  pridonijeli su donošenju Rezolucije o BiH u EP 4. veljače 2014., kada je osuđen bošnjački centralizam i zatražena federalizacija Bosne i Hercegovine.

Uz svibanjske izbore valja obratiti pozornost i na novi val zapošljavanja hrvatskih državljana u Unijinim centrima moći (Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu) koje je oglasio Europski ured za odabir osoblja (European Personnel Selection Office, EPSO). Hrvatima je to nova prilika za rad u dobro plaćenoj administraciji, gdje će  proširiti vidike stvaralaštvom u razvijenijoj sredini i usavršiti svoje jezične i druge kompetencije. Velika je to prilika i za našu državu da ojača utjecaj RH i unutar samih institucija, ponajprije Europskog parlamenta, Europske komisije i Vijeća. Tako je na jednom od prethodnih  natječaja prošao pravnik i politolog Dominik Žganec (29). Nakon pripravničkog staža u Bruxellesu, sada radi u EU parlamentu kao savjetnik u jednoj od političkih grupacija. Taj rođeni Čakovčanin, ostvario je uzbudljivu karijeru zahvaljujući stipendijskom programu Unije, koji ga je prije par godina odveo u Češku na specijalistički studij Europske politike na Masarykovo Sveučilište u Brnu, gdje 2013. uspješno magistrirao na temu „Utjecaj njemačke industrije obnovljivih izvora energije na proces političkog odlučivanja u EU“.  Prema statističkim podacima Europske komisije dosad ondje radi 57 hrvatskih državljana, što je svega 0,2 posto od ukupno 23.701 zaposlenika EK koji imaju ugovore na neodređeno. Natječaji EPSO-a su objektivni, a prvi krug provodi se putem računala pa se možete javiti i vi koji se školujete u svjetskim centrima izvrsnosti.

Matica br. 4, travanj 2014. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu