KNJIŽEVNE MREŽE

Mreža Traduki, zahvaljujući splitskoj spisateljici i prevoditeljici s njemačkom adresom Alidi Bremer, predstavlja ovih dana na uglednome autorskom Sajmu knjiga u Leipzigu pedesetak pisaca iz južne Europe, među kojima su i hrvatski autori iz domovine i iseljeništva, s kolegama iz Švicarske i Lihtenštajna.

Suvremeni ljubitelji knjige okupljeni su oko književnih mreža koje promiču, s više ili manje uspjeha, prekograničnu mobilnost pisaca i potiču prevodilaštvo koje prati razvitak interkulturalnoga dijaloga i međusobne tolerancije. Mreža Traduki, inicijativom splitske spisateljice i prevoditeljice s njemačkom adresom Alide Bremer, predstavlja od 13. do 16. ožujka na uglednome autorskom Sajmu knjiga u najvećem gradu njemačke savezne pokrajine Saske, Leipzigu, pedesetak pisaca iz južne Europe s kolegama iz Švicarske i Lihtenštajna. Među gostujućim piscima su hrvatski autori iz domovine i iseljeništva poput hrvatsko-švicarske pjesnikinje Dragice Rajčić. Traduki je europska mreža za promicanje književnosti i knjiga u koju su dosad uključene Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Švicarska. Mrežu Traduki stvorili su Savezno ministarstvo za europske i međunarodne poslove Republike Austrije, Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Švicarska zaklada za kulturu Pro Helvetia, KulturKontakt Austria, Goethe institut i Zaklada S. Fischer, dok joj se  naknadno pridružuje i Javna agencija za knjigu Republike Slovenije. Poznato je kako je Hrvatska preko splitske Udruge Kurs još od 2009. uključena u rad mreže Traduki, a dvije godine kasnije, točnije 2011., Ministarstvo kulture Republike Hrvatske postalo je službenim partnerom ove mreže.

Među našim piscima prisutan je određeni zazor od književnih mreža koje spajaju geografske prostore na kojima su djelovale prošlostoljetne kulturne i političke elite koje su im ugrožavale stvaralačke slobode uključujući i temeljna ljudska prava. No, vrijeme je novih integracija koje nam donose preobrazbe ustaljenih kulturnih praksi i koje mogu pridonijeti afirmaciji malih književnosti poput hrvatske.

Prevođenje naših suvremenih pisaca na njemački jezik, unatoč spomenutome zazoru, nedvojbeno je povećano posljednjih desetak godina zahvaljujući Tradukiju, čija je utjecajna članica, uz ostale, prevoditeljica i književnica naših korijena iz Njemačke Marica Bodrožić. U prilog tome ide i podatak objavljen u predzadnjem biltenu Frankfurtskoga sajma knjiga, koji nas svrstava na dvadeseto mjesto među najprevođenijim stranim književnostima u Njemačkoj. Pobliže, hrvatska književnost nalazi se u skupini s engleskom, francuskom, talijanskom, poljskom, turskom i mađarskom beletristikom. S druge strane, treba znati kako je njemačko govorno područje najveće prevoditeljsko tržište na svijetu pa se po toj logici svakom piscu čije je djelo prevedeno na njemački povećavaju izgledi da bude prevedeno i na druge svjetske jezike.

Zahvaljujući Alidi Bremer i Tradukiju, hrvatski pisci trenutačno se nalaze u žarištu sajamskih događaja u Leipzigu kao što su Jadranska i Balkanska noć u sklopu programa Fokus Südosteuropa. Nastupi hrvatskih predstavnika poput germanista i književnika Kristiana Novaka počet će okruglim stolom na temu „Hrvatska kao nova članica EU-a: izgledi i izazovi“ u čijem će radu sudjelovati veleposlanik RH u Berlinu Ranko Vilović. Kristiana Novaka posjetitelji će slušati i u sklopu programa „Neobični putovi i jezični eksperimenti u mladoj prozi iz Hrvatske i Lihtenštajna“ kada će govoriti o svom romanu „Črna mati zemla“. Dramski autori Ivana Sajko i Vladimir Stojsavljević, uz čitanje iz vlastitih komada, govorit će na temu „Što može današnje kazalište, a knjiga ne može?“. Ivana Simić Bodrožić, nagrađivana književnica iz Vukovara, sudjelovat će uz autore iz zemalja bivše Jugoslavije u programu „Književni život u državama bivše Jugoslavije: o ženama i književnosti - uzbudljiv pogled iza kulisa književne produkcije“. Kako se na Sajmu ove godine, uz ostale literarne teme, posebna pozornost posvećuje stotoj godišnjici početka Prvoga svjetskog rata u sklopu programa „Prvi svjetski rat u tekstovima suvremenih autora iz Hrvatske, Srbije i cijele Europe“, bit će predstavljena i antologija hrvatskog autora Filipa Hameršaka „Tamna strana Marsa: Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat“. Prvi put se predstavlja hrvatski autobiografski korpus četrdesetak monografski publiciranih sjećanja i dnevnika nižih austro-ugarskih časnika i vojnika, od istaknutih pojedinaca poput Vladka Mačeka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poznatih. U komemorativnom tonu, književnim događajima vezanim uz ratnu povijest pridružuje se izložba fotografija Osječanina naseljenog u Istri Hassana Abdelghanija pod naslovom „Utonuli u sadašnjost 1914. godine“, koja prikazuje nadgrobne spomenike s Mornaričkoga groblja u Puli. Prozaist Damir Karakaš predstavit će se svojim romanom „Sjajno mjesto za nesreću“ koji je nedavno preveden na njemački jezik u programu „Novi romani iz novih članica Europske unije, Hrvatske i Slovenije“. Na samome kraju ovogodišnjega Sajma knjiga u Leipzigu, u sklopu „obiteljskog dana“, na štandu hrvatskog Ministarstva kulture najmlađim posjetiteljima dijelit će se drvene igračke u sklopu promidžbenog projekta „Drvene igračke iz Hrvatske kao nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a“.

Matica br. 3, ožujak 2014. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu