OČUVANJE IZVORNIH POLJOPRIVEDNIH KULTURA

Poduzetnici Martina Petrović, Marko Duvančić i Goran Golem sudjeluju na 2. kongresu mladih poljoprivrednika EU-a čija je težnja afirmirati eko poljoprivredu. Osobit prinos toj zdravoj tendenciji čovječanstva u iseljeništvu dao je znanstvenik iz područja prehrane biljaka, Osječanin Zdenko Z. Rengel iz australskoga Pertha.

Hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu Dubravka Šuica prvih dana ove godine provela je, angažiravši agronomske elite s naših sveučilišta, izbor najboljega mladog poljoprivrednika među stočarima, ratarima, vinarima, vinogradarima i ribarima mlađim od 40 godina prema natječaju „Postanite najbolji mladi poljoprivrednik u Europskoj uniji“. Izvrsne natjecatelje čeka 10.000 eura, dok će poticaj od 7.500 eura pripasti onima koje krasi inovativnost u organskoj poljoprivredi. Europska unija prihvatila je koncept poticanja razvoja ruralnih područja koji se temelji na održivome gospodarskom razvoju, povećanju životnog standarda seljaštva te očuvanju prirodne i kulturne baštine malih mjesta – što hrvatske krajolike od mora do gorskih krajeva i plodnih ravnica čini osobito atraktivnim i zdravim hranidbenim prostorom.

Unatoč činjenici da u tim krajevima Lijepe Naše danas živi pretežno staračko pučanstvo, Šuičin tim potaknuo je više od dvije stotine poduzetnih i visokoobrazovanih mladih poljoprivrednika da sudjeluju na natječaju, odabravši među njima jednoglasno Martinu Petrović iz Vukojevaca pokraj Našica za najbolju mladu poljoprivrednicu RH. Prvu nagradu  ta dvadesetpetogodišnja magistrica ekonomije osvojila je projektom uzgoja i prerade suhomesnatih proizvoda od autohtone crne slavonske svinje – fajferice, koja se prehranjuje na zelenim pašnjacima. Drugo mjesto na natječaju pripalo je dalmatinskome vinaru i vinogradaru te kninskome sveučilišnom predavaču agronomije Marku Duvančiću iz Razvođa, smještenog u Šibensko-kninskoj županiji. Marko je hrabro posadio 60.000 čokota autohtonih sorti prominskoga rubina, debita, plavine i maraštine na 12 hektara kamenjara. Na vlastitome obiteljskom posjedu stvorio je čak devet proizvoda sa zaštitom geografskog podrijetla, dičeći se tradicijom života na škrtoj zemlji ispod vedrog neba - s koje se stoljećima tek odlazilo u svijet s praznim zavežljajem! Posjet Bruxellesu doživljava kao posebno priznanje uloženom trudu, obrazovanju i radu. Treće mjesto osvojio je s projektom proizvodnje autohtonog češnjaka tridesetogodišnji ekonomist Goran Golem iz Lisičića, smještenih u Zadarskoj županiji. Usredotočivši se na isplativost, Goran neumorno istražuje s namjerom da starinski uzgoj češnjaka osuvremeni i poveća pa nastoji patentirati stroj za raščešljavanje glavica češnjaka budući da je sadnju već usavršio uz pomoć četveroredne traktorske sadilice.

Uz Martinu, Marka i Gorana još je sedmero ratara otputovalo u Bruxelles na Unijin 2. kongres mladih poljoprivrednika, koji se održava od 27. do 31. siječnja 2014. Ondje izmjenjuju iskustva s 400 odabranih poljoprivrednika iz 18 europskih zemalja kako bi inovacijama pridonijeli zapošljavanju u vlastitim sredinama i očuvanju krajolika te izvornih poljoprivrednih kultura, kao i identitetske posebnosti ljudi lokalnih zajednica diljem Staroga kontinenta. Europski parlament namijenio je čak 40 posto proračuna poljoprivredi u idućem razdoblju do 2020., a Hrvatskoj će iz fondova za poljoprivredu pripasti tri milijarde eura. Ovih troje mladih poljoprivrednika fantastičan su primjer oživljavanja gospodarske aktivnosti u pasivnim krajevima kako bi Hrvatska mogla do 2016. godine smanjiti deficit do 2,7 posto BDP-a, kako planira Vlada RH. Mi moramo omogućiti mladima da nastave obiteljsku tradiciju i dati subvencije za prijenos obiteljskih gospodarstava na mlađe i obrazovanije. To je zapravo prava poruka ovog natječaja, rekla je naša eruoparlamentarka Šuica.

Osobit prinos toj težnji suvremenoga čovječanstva u eko poljoprivredi u iseljeništvu daje znanstvenik svjetskoga glasa iz područja prehrane biljaka, Osječanin dr. sc. Zdenko Zed Rengel (57), profesor na University of Western Australia u Perthu. Molekularni biolog iz Slavonije, koji se dokazao u primijenjenim znanjima na području biljne biologije i biotehnologije, doktorirao je agronomiju na američkom Louisiana State Universityju u Baton Rougeu. Djelovao je u Zagrebu i Adelaideu. Od 1996. do danas vodi skupinu za istraživanje primanja hranjivih tvari u biljaka pod stresom na Universityju of Western Australia u Perthu, osvojivši i najvišu titulu toga sveučilišta Winthrop Professor. Objavio je desetak knjiga i 254 rada u referentnim časopisima visoke citiranosti. Pozvani je uvodničar na 32 svjetska poljoprivredna kongresa! Bio je glavni istraživač na 79 projekata, uključujući 24 znanstvena  projekta koja dodjeljuje Australian Research Council. Agronomi ga najčešće vezuju uz unapređivanje proizvodnje zrnatih poljoprivrednih kultura. Ovjenčan je s tridesetak uglednih strukovnih nagrada među kojima je i ona koju dodjeljuje Organisation of Economically Developed Countries. Član je Australian Research Council College of Experts, počasni doktor matičnog Sveučilišta u Zagrebu te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Gostujući je profesor na sveučilištima u SAD-u, Japanu, Njemačkoj, Danskoj, Poljskoj, Kini i Čileu - djelujući uz to i kao savjetnik hrvatskoj akademskoj zajednici.

Matica br. 1-2, sječanj-veljača 2014. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu