MILENIJSKA LUKA

Hrvatska je članica Europske unije, a uplovljavanje u vlastitu milenijsku luku obilježava konferencijama i mnogobrojnim svečanostima u inozemstvu i kod kuće, čiji se vrhunac očekuje u Zagrebu 30. lipnja.

Gornji dom njemačkoga parlamenta Bundesrat jednoglasno je 7. lipnja ratificirao hrvatski pristupni ugovor čime je dovršena parlamentarna procedura ratifikacije u Njemačkoj, posljednjoj članici EU-a koja je potvrdila članstvo RH u Uniji od 1. srpnja ove godine. Njemački parlamentarci istaknuli su predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki, koji je bio nazočan na berlinskoj svečanosti, kako su ondje naši iseljenici cijenjeni ljudi u toj vodećoj ekonomiji svijeta. Ostalo je povijest! Hrvatska je članica Europske unije, a uplovljavanje u željenu milenijsku luku Lijepa Naša obilježava lipanjskim konferencijama i mnogobrojnim svečanostima u inozemstvu i kod kuće čiji se vrhunac očekuje u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića u noći s 30. lipnja na 1. srpanj 2013. Uz hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Ivom Josipovićem, na svečanosti će biti nazočni šefovi država zemalja članica Europske unije.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao najpozvanije u integracijskim procedurama, lipanjsko slavlje našega europskog pridruživanja započelo je već početkom mjeseca kada je u Zagrebu 3. i 4. lipnja organizirana Prva konferencija hrvatskih počasnih konzula. Sudionici su razgovarali o jačanju aktivnosti počasnih konzula u promociji hrvatskoga izvoza i privlačenju stranih investicija. Otvarajući konferenciju, na kojoj je bilo okupljeno šezdesetak konzula sa svih kontinenata, uz voditelje predstavništava Hrvatske gospodarske komore u inozemstvu, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić konzulima je predstavila glavne smjernice hrvatske vanjske politike u idućem razdoblju. One, uz ostalo, predviđaju mijenjanje fokusa s dosadašnjih napora u približavanju Uniji na jačanje gospodarske suradnje sa svijetom.

Nakon niza godina Hrvatska ulazi u novu asocijaciju, Europsku uniju, svojom voljom i sama kreira svoju budućnost istaknuo je na Konferenciji predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, dodavši kako u takvim okolnostima, za nas posve novim, trebamo osmisliti i novi pristup razvitku zemlje. Sustav koji smo napustili i bolna tranzicija ostavili su posljedice, prije svega na mentalitet ljudi. Promjena mentaliteta, naravno, traži vrijeme. Kriza u okruženju produbljuje strukturne reforme u hrvatskom društvu. Trećina stanovništva je ili nezaposlena ili u mirovini. Natalitet je nizak i to izravno utječe na konkurentnost države u cjelini naglasio je Vidošević.

No, hrvatsko gospodarstvo ipak će imati veće koristi nakon priključenja Uniji, ako je suditi prema pokazateljima iz zemalja koje su posljednje pristupile EU poput Latvije ili Slovačke u kojima je zabilježen rast BDP-a po stanovniku. U skladu s iskustvima drugih očekuje se da će i hrvatski BDP biti povoljniji nakon priključenja te da su koristi od ulaska veće nego u slučaju ostanka izvan EU. Iskustva zemalja iz posljednja dva vala proširenja pokazuju rast izravnih investicija. Hrvatska će nedvojbeno Unijinim članstvom postati atraktivnija ulagačima.

Tim optimističnim tonovima na Konferenciji u nadi stabilnije hrvatske budućnosti u ovome mileniju pridružio se i naš počasni konzul iz Santa Cruza, cijenjeni bolivijski poduzetnik Robert Jakubek, koji je ocijenio da se osjeća značajan napredak hrvatskog društva koji su ostvarili svi građani RH. Zar nije lijepo zapitao se taj rođeni Zagrepčanin što ostvarujemo zacrtane planove.

Sjećam se kada je prije 23 godine prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, baš početkom ljeta, proglasivši hrvatsku neovisnost, istaknuo kako nam je cilj ulazak u euroatlantske integracije. Došli smo do te točke i sada sve naše intelektualne elite, bez obzira na ideološka opredjeljenja, treba usmjeriti u konkurentni gospodarski rast.

Uz prijatelje RH iz stranih zemalja, u konzulatima diljem svijeta golem doprinos domovini, uz ostale, dali su počasni konzuli iz redova hrvatskog iseljeništva kao što su: Nikola Nakić (Cordoba) iz Argentine, Drago Mužević (Cochabam-ba) iz Bolivije; Rudi Josip Mijač Kusanović (Punta Arenas) i dr. Pedro Antonio Marinov Martinic (Antofagasta) iz Čilea; dr. Nela Sršen (Padova) iz Italije; Marko Mladineo (St. John) iz Kanade; Mijo Karagić (Budimpešta) iz Mađarske; Branko Maretić (Bitola) i Vita Huzjan (Strumica) iz Makedonije; Ante Čović (Auckland) s Novoga Zelanda; Antica Peinović Masle de Kuljevan (Lima) iz Perua; Frank Brozovich (Seattle), Judith K. Vogelsang (Kansas City), James Coleman (New Or-leans),Marion M. Vujevich (Pittsburgh) i Philip Berquist (Houston) iz SAD-a; Šime Ivanjko (Maribor) i Božo Dimnik (Koper) iz Slovenije; Eduardo Rodolfo Antonich (Montevideo) iz Urugvaja te Zdravko Sančević (Caracas) iz Venezuele.

Našim počasnim konzulima pridružit će se od ovog ljeta još jedna važna mreža uglednika, koje je Vlada RH 6. lipnja imenovala u Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske s ciljem sukreiranja i provedbe politike i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica Lijepe Naše. Savjet čine, uz dvadesetak čelnika stožernih institucija RH, predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta i to devet predstavnika Hrvata iz BiH, 17 predstavnika hrvatske manjine i 29 predstavnika dijaspore, većinom iz prekooceanskog iseljeništva.

Matica br. 6, lipanj 2013.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu