ZLATNO DOBA ŽIVOTA

Stanovništvo RH prosječno je staro 41,7 godina, što Hrvatsku svrstava među starije nacije Europe. Sličnu tendenciju pokazuje i hrvatsko iseljeništvo, koje se brine za svoje najstarije članove poput onih smještenih u Adria Villageu u Canberri.

Njegovalište Croatian Village / Hrvatsko naselje iz Canberre dobar je primjer ustanove za skrb o starijim i nemoćnim osobama koju su prije dva desetljeća utemeljili i dobrovoljnim radom izgradili hrvatski iseljenici iz Canberre i Queanbeyana. Ustanova je do 2006. godine djelovala pod nazivom Croatian Village / Hrvatsko naselje. Trenutačno se u Adria Villageu, uključivši hrvatski i engleski govori 10 različitih jezika, a kvaliteta života štićenika u zlatnoj dobi prema ocjenama australskih stručnjaka jest na ugodnoj razini. Zadnjih petnaest godina njegovalište Adria Village vodi stručnjakinja Iva Vujica, koja je vlastitu izbjegličku sudbinu u Australiju devedesetih, obrazovanjem na fakultetu za medicinske sestre i osobnom radišnošću, srećom, pretvorila u pozitivnu životnu priču. Danas Adria Village ima 42 sobe i 36 kuća, dok je primjerice devedesetih dom posjedovao svega 21 sobu i 8 samostalnih rezidencija za one štićenike koji žele živjeti u sklopu naselja i uživati sve njegove pogodnosti zadržavši istodobno vlastitu neovisnost. Lista čekanja za dom je prilično velika!

Organizacija HelpAge International odavno upozorava da svijet ubrzano stari. Ravnateljica te organizacije Silvia Stefanoni procjenjuje, temeljem dostupnih demografskih parametara, kako će na Zemlji do 2050. biti više osoba starijih od 60 godina nego djece mlađe od pet godina. Upozorenja odašilju i UN, procjenjujući kako će najstarija skupina stanovništva u dubokoj starosti od 85 i više godine do 2025. na planetarnoj razini dosegnuti 19 posto udjela starije populacije.

Kad je u pitanju kvaliteta života u zlatnom dobu, na vrhu ljestvice najboljih zemalja za život starijih osoba je Švedska, a slijede ju Norveška, Njemačka, Nizozemska, Kanada, Švicarska, Novi Zeland, SAD, Island i Japan - pokazuje aktualni Global AgeWatch Index 2013., čija statistika na svjetskoj razini prati 900 milijuna ljudi iz 91 zemlje s raznih meridijana. Hrvatska je prema navedenoj procjeni na 41. mjestu. Od susjednih zemalja iz Europske unije boljom se organizacijom skrbi za starije osobe može pohvaliti Slovenija, koja je zauzela 20. mjesto, dok Italija ima nešto veći standard pa joj je pripala 27. pozicija.

Stanovništvo RH prosječno je staro 41,7 godina, što Hrvatsku na žalost svrstava među najstarije nacije Europe. Slična se tendencija uočava i u hrvatskom prekooceanskome iseljeništvu zadnjih desetljeća, koju su na vrijeme prepoznali odgovorni australski Hrvati.

Lokalna vlast u Canberri 1980-ih besplatno je dodjeljivala zemlju za gradnju umirovljeničkih domova i potporu za njihovu izgradnju. Uočivši oko sebe jedan broj nezbrinutih starijih sunarodnjaka, koje su i obitelj i domovina zaboravile, australski su Hrvati uz svesrdni angažman fra Tvrtka Gujića, odlučili izgraditi dom za treću životnu dob početkom rujna 1989. Cijela se naša zajednica, uz potporu Etničkog vijeća glavnoga australskog grada, uključila u realizaciju projekta. Neki članovi Vijeća, pripadnici manjih zajednica poput Slovenaca, Mađara i Estonaca dali su nam potporu uz napomenu kako će i sami možda jednoga dana tražiti smještaj u hrvatskom domu. Na našu sreću molba za otvorenje doma je pozitivno riješena18. siječnja 1990. Uz dozvolu za gradnju dobili smo i 606.500 $. Preostali novac darovali su naši ljudi. U Odboru za izgradnju doma, pored mene, bili su fra Tvrtko Gujić, dva uspješna građevinska poduzetnika Ivan Križaić i Šime Gulan te niz gorljivih hrvatskih volontera. Vrijednost građevinskog terena koju smo dobili besplatno od australske države bila je 1.350.000 $. Naš Dom umirovljenika Kardinal Alojzije Stepinac u Sydneyju, primjerice, nije imao tu sreću da dobije besplatno državno zemljište. Da nije bilo dobrovoljnoga rada, dom se ne bi mogao sagraditi. Većina naših ljudi u Canberri radi u građevinarstvu pa im nije bilo teško izdvojiti dio slobodnoga vremena i novca za tu plemenitu akciju, pa je stoga Dom za umirovljenike dobio ime Hrvatsko naselje / Croatian Village - podsjetila nas je Vanda Boras Podravac (83). Vanda umirovljenička ljeta provodi u rodnome Senju, a Božić i zimu s djecom i unucima u Australiji.

Međugeneracijska solidarnost Hrvata u iseljeništvu oduvijek je bila snažna, ne samo u Australiji. Čini mi se da je najljepši primjer aktivnog starenja u okviru obitelji i šire fraternalističke organizacije u dijaspori onaj koji prakticira trenutačno najstarija hrvatska tamburašica u svijetu Anna Deranja Lušičić iz Missourija, koja je u zdravlju i veselju 14. ožujka 2013. proslavila 102 rođendan u St. Louisu s mjesnim ogrankom podmlatka Hrvatske bratske zajednice. Prije pola stoljeća Anna Lušičić i njezin suprug Ivan, radi želje svojih unuka, ponovo su aktivirali rad Croatian Junior Tamburitzans, tog drevnog hrvatskog kulturnog društva u kojem danas nastupa peti naraštaj te cijenjene obitelji.

U Južnoj Americi ističem fascinantan angažman pisca Ramóna Díaza Eterovica, koji je u romanu Druga želja potresno progovorio o položaju staraca u suvremenom društvu, poglavito onih koji daleko od očiju obitelji provode posljednje dane života. Ovih blagdanskih dana, u domovini i inozemstvu, sjetite se najslabijih među nama i prenesite im svjetlo nade, mira i tople ljudske riječi – Sretan vam Božić!

     

Matica br. 12, prosinac 2013.

www.matis.hr

     
  Isprintaj ovu stranicu