POVRATNIČKI RIZICI

Transfer znanja prema gospodarstvu cilj je koji se ističe u razvojnim središtima poput Sveučilišta u Rijeci, gdje će poduzetnički pothvat izvoditi tim povratnika iz SAD-a, koji vodi Vladimir Parpura, najavivši ondje osnivanje tvrtke za pakiranje virusa.

Ne skrivajući glavu u pijesku pred aktualnim migrantskim valom obrazovanih ljudi iz Hrvatske prema inozemnim tržištima rada uzrokovanim negativnim rastom BDP-a, optimizam nam izvire iz dva izvora. S jedne strane, integriranje hrvatskog u golemo unutarnje europsko tržište u srpnju ove godine, kao i liberalizacija trgovine, trebali bi pozitivno utjecati na izglede RH za rastom budući da se provode korjenite strukturne reforme. S druge strane, mediji izvještavaju o zanimljivim povratničkim inicijativama iz iseljeničke akademske zajednice, čiji se hrabri pojedinci znaju nositi s rizicima transfera novih tehnologija. Govori se o uglednome gospodarstveniku Danku Končaru iz JAR-a, koji će učiniti konkurentnom hrvatsku brodogradnju, dok ne jenjava interes javnosti za priču vezanu uz povratnika iz Kanade Tihomira Oreškovića (47), koji već revitalizira domaću farmaceutsku industriju izraelskim kapitalom i gradnjom novog pogona Plive, vrijednog 120 milijuna eura na području Zagrebačke županije i to u sklopu globalne farmaceutske kompanije specijalizirane za razvoj, proizvodnju i prodaju generičkih i inovativnih lijekova – Teve. Uz to, ovih smo dana doznali da je jedan od vodećih stručnjaka na području primijenjene nanotehnologije u istraživanju živčanih stanica dr. sc. Vladimir Parpura odlučio svoje radno mjesto u laboratoriju na Odjelu za neurobiologiju Sveučilišta u Alabami (SAD), suprotno procesu odljeva mozgova, zamijeniti novim mjestom na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Taj riječki zet i rođeni Splićanin sedmi je povratnik u toj ustanovi, koji se ne boji rizika poslovanja i rada u domovini. Namjera mu je nastaviti ono što je radio u SAD-u, istražujući područja koja povezuju neurobiologiju, nanotehnologije i neuroinženjerstvo. Znanstvenik Parpura zatim planira poslovni iskorak u farmaceutskoj industriji i osnivanje nedostajuće tvrtke za pakiranje virusa u svrhu istraživanja.

Rezultati znanstvenika povratnika i ulaganja osjetit će se za 3 do 4 godine, objasnio je Parpurin domaćin i rektor Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Pero Lučin, dodajući da je u ovom slučaju riječ o znanstveniku čiji je američki laboratorij bio među tri najbolja u globalno rastućoj sferi nanotehnologije. Lučin, najmlađi rektor u povijesti riječkog sveučilišta, dobivši nedavno i drugi mandat na čelu te ustanove – optimistično vidi tu akademsku zajednicu ojačanu povratnicima kao okosnicu oko koje će se temeljiti gospodarski, društveni i kulturni razvoj regije. Znanstvenik Lučin pokazao se kao odličan organizator jedne od naših najvažnijih infrastrukturnih investicija. U Rijeci se tako gradi veliki Znanstveno-tehnološki park (STeP II), što se financira strukturnim fondovima EU-a. Park će osigurati uvjete za djelotvorni transfer tehnologija te omogućiti stvaranje 4.000 do 5.000 novih radnih mjesta, po uzoru na one europske gradove koji u 21. stoljeću prakticiraju prijenos nanotehnologije sa Sveučilišta prema industriji. Riječko sveučilište u tom smislu najnaprednije je u odnosu na druge hrvatske akademske sredine, sudeći po odlučnosti povratnika iz iseljeništva koji su ondje kadri s domaćinima oživotvoriti viziju da do 2020. godine riječko središte uvedu u krug 200 izvrsnih europskih sveučilišta. Spomenuti tim upravo realizira projekt nabave kapitalne znanstvene opreme vrijedne 18,5 milijuna kuna koju financira EU, dok je ovih dana stigla i donacija opreme tvrtke Galapagos, koja će zadovoljiti potrebe Odjela za biotehnologiju. Projekt opremanja Odjela Sveučilišta u Rijeci jedan je od sedam javnih projekata za koje Hrvatska ulaskom u EU povlači 474 milijuna, od raspoloživih 655 milijuna eura iz Unijinih strukturnih i kohezijskih fondova.

Bilo kako bilo, poslovni rizici povratnika ubuduće će zasigurno biti manji, a ulagačka klima pogodnija s hrvatskim ulaskom u Unijino punopravno članstvo koje se očekuje 1. srpnja 2013. RH je provela sve reforme na vjerodostojan i održiv način i spremna je za EU, potvrdio je ovih dana u Zagrebu i povjerenik Europske komisije za proširenje Stefan Füle na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom hrvatske Vlade Zoranom Milanovićem. Na licima građana, ne želim vam to prešutjeti, određena je sjeta pa se činilo da je povjerenik Füle bio nekako zadovoljniji od nas samih. Naši su ljudi, koji odnedavno zajedno s vama mogu pratiti vijesti iz Europskoga parlamenta na hrvatskome jeziku na internetskom blogu http://europskiparlament-vijesti.tumblr.com skeptičniji prema procesu europske integracije jer su često u vlastitoj političkoj povijesti doživljavali neugodnosti, ostavši u čekaonici cijelo proteklo desetljeće, koje su za kraj gorčinom obojile sve slovenske blokade i ucjene. Većina građana u domovini s političkim elitama, i oporbom i vladajućim, ipak slave vrijednosti Unije, koje se ponajprije vide u prijenosu dobrih politika između zemalja članica EU-a. No, glavna će se dobrobit od članstva, uz sredstva iz europskih fondova, pouzdanije moći ocjenjivati iz sposobnosti naše vlastite administracije, poslovnog sektora i cijeloga društva da napokon slobodno igra i živi na europskoj razini

.
Matica br. 4, travanj 2013.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu