Konkurentnost hrvatskiH POMORACA

Morsko je brodarstvo rastući gospodarski sektor, stoga nas veseli činjenica što najvećim brodovima na svijetu upravljaju Hrvati, školovani na riječkom Pomorskome fakultetu među kojima izdvajamo časnike francuske kompanije CMA CGM i to Zlatka Kapovića, Velibora Krpana te Igora Šikića.

Suvremeno morsko brodarstvo ima snažan utjecaj na razvoj globalizacije, jer se smatra zaslužnim što je svijet prestao biti zbroj izoliranih nacionalnih tržišta. Morem se obavlja danas gotovo 80% ukupne svjetske trgovine po količini, ali i vrijednosti dobara. Tehnološki napredak, kompjutorizacija i informatizacija nisu samo izmijenile sliku komandnoga mosta na brodu, nego i tehnologiju upravljanja brodom, cjelokupnim poslovanjem i raznovrsnim prekograničnim transakcijama.

Logična je stoga procjena dr. sc. Supachai Panitchpakdi, glavnog tajnika Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj / United Nation Conference on Trade and Development (UNCTAD-a) kako je morsko brodarstvo i prijevoz okosnica svjetske trgovine, te glavni ključ razvoja međunarodne razmjene dobara i općeg procesa globalizacije, kao i dostupnosti proizvoda u čitavome svijetu. Kontejne-rizacija je, prema mišljenju glavnoga tajnika UNCTAD-a, zamašnjak svjetske trgovine pa su stoga kontejnerski brodovi u samom vrhu po svom značaju u cjelokupnom pomorskom transportu roba širom svijeta. Svjetska trgovačka flota broji ukupno 104.305 brodova većih od 100 bt, ukupne nosivosti 1,5 milijardi dwt.

Najvećim kontejnerskim brodovima na svijetu trenutačno upravljaju Hrvati, što potvrđuje izvrsne značajke naše pomorske kulture, čija se tradicija blagovanja kruha sa sedam kora izgrađuje u našemu narodu u domovini i inozemstvu gotovo pola tisućljeća. Iskusni će kapetan Zlatko Kapović u travnju ove godine preuzeti gigantski brod Alexandera von Humboldta, dok Velibor Krpan već dva mjeseca upravlja brodom Marco Polo, za čijim ga kormilom zamjenjuje vješti Igor Šikić. Naši uzorni časnici Kapović, Krpan i Šikić - vrhunski su menadžeri školovani na Sveučilištu u Rijeci, koji na dnevnoj razini odgovaraju za pokretnu imovinu koja prelazi vrijednost od jedne milijarde dolara. Gigantski brod Marco Polo, kapaciteta 16.200 TEU-a, trenutačno je na liniji French Asia Line pod zastavom Velike Britanije i plovi od Dalekog istoka prema Europi, točnije njemačkom Hamburgu. Grdosija je izgrađena u brodogradilištu Daevvoo u Južnoj Koreji za francusku kompaniju CMA CGM, čija flota ima 410 brodova te zapošljava 18 000 pomoraca, koji su u 2012. godini brodovima prevezli preko 10 milijuna TEU-a (Twenty-foot equivalent nnit).

Među 28 članova aktualne posade na Marcu Polu, uz spomenute zvijezde modernog moreplovstva, nalazi se još sedam hrvatskih časnika. Nedvojbeno je kako u dinamičnim procesima suvremenoga brodarstva jedino kreativan pomorac može pronaći svoje mjesto pod suncem, pridonoseći razvitku pomorstva i čitave društvene zajednice. Akademske institucije su konačno shvatile da Hrvatska, kao mala zemlja, ne može konkurirati kvantitetom, tj. hiperprodukcijom časničkog kadra poput mnogoljudnih zemalja na azijskom kontinentu, već samo inovativnim časničkim kadrom. Raspodjela radne snage na svjetskom tržištu je vrlo indikativna. Tako prvo mjesto s 58.000 zaposlenih časnika drže Filipinci. Iza njih su redom: Kinezi (51.500), Indijci (46.500), Turci (36.700), Ukrajinci (27.000), Rusi (25.000), Amerikanci (21.800), Japanci (21.300), Rumunji (18.575), Poljaci (17.900), Britanci (15.200), dok hrvatskih časnika ima 11.704.

Radi se o impresivnom mnoštvu visokoobrazovanih pomoraca s obzirom na broj stanovnika Republike Hrvatske, ističe dekan Pomorskog fakulteta Sveučilišta iz Rijeke prof. dr. sc. Serđo Kos, ponoseći se činjenicom da su spomenuti zapovjednici najvećih visokosofisticiranih kontejnerskih brodova na svijetu diplomirali upravo na njegovu fakultetu. Ako promatramo hrvatsko pomorstvo zadnjih pola tisućljeća, među našim pomorcima na globalnoj razini isticali su se brojni pojedinci poput Korčulani-na Vinka Paletina, pomorskog teoretičara - koji se smatra subaštinikom otkrića Novog svijeta do niza pečalbara s jadranskih obala. Iz Dubrovačkog se primorja s ponosom spominjemo, primjerice, Niku Mihanovića (Doli kod Stona, 1846. - Buenos Aires, 1929.) koji je početkom 20. stoljeća bio vodeći svjetski brodar s argentinskom adresom, budući da je posjedovao 166 plovnih jedinica i tri brodogradilišta. Compania Argentina de Navigacion a vapor Nicolas Mihanovich je raspolagala sa 7 milijuna zlatnih pesosa, a u plovidbenim društvima Nikole Mihanovića bilo je zaposleno 3.000 pomoraca, među kojima se isticalo 400 osoba iz naših krajeva. Taj slavni pomorac u rodnome je zavičaju, zajedno s bratom Mihom, osnovao Zakladu za stipendiranje darovitih učenika i studenata, koja je i danas glavni pokretač kreativne radne snage u tom sektoru.

Dragulj na kruni našega višestoljetnoga pomorstva je i jedna žabar - klasik hrvatske književnosti i moreplovac iz Međimurja Joža Horvat (1915.- 2012.), kojemu je ovih dana posthumno dodijeljeno Državno priznanje za promicanje pomorske kulture radi iznimna plovidbenog žara te za djelo neprolazne vrijednosti Besu brodski dnevnik. U hrvatskoj pomorskoj povijesti ostat će upamćen kao prvi Hrvat koji je, uz suprugu Renatu, oplovio svijet na sportskom jedrenjaku.

Matica br. 1-2, sječanj-veljača 2013.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu