Virtualni čuvari baštine

Hrvatski arhiv weba koji ujedinjuje portale svih hrvatskih knjižnica, arhiva i muzeja, inovativan pothvat na Starome kontinentu, odnedavno je postao sastavni dio Europske digitalne knjižnice zahvaljujući stručnjacima zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Europska digitalna knjižnica Europeana, kao višejezični portal za jedinstveni pristup digitaliziranoj građi u europskim kulturnim ustanovama, obuhvaća uz knjižnice i muzeje, arhive i ostale vlasnike sadržaja kulturne baštine na Starome kontinentu. Razvitak informacijsko-komunikacijskih tehnologija posljednjih godina, koje na globalnoj razini mijenjaju komunikaciju kulturnog naslijeđa, potiče sve veće zanimanje javnosti za arhivsko gradivo. Stoga se virtualni čuvari baštine u mnogobrojnim zemljama diljem planeta ujedinjuju. Primjerice, u ovome desetljeću ujedinjena je arhivska i knjižnična služba u Kanadi, dok u mnogobrojnim europskim zemljama već djeluju zajednička vijeća koja u informacijskom smislu upravljaju mrežama arhivskih i bibliotečnih ustanova.

Svjedoci smo i sve većeg zanimanja javnosti za knjižnice, muzeje te arhive i arhivsko gradivo. Taj trend posebno je obilježen porastom broja korisnika arhiva koji ne pripadaju tradicionalnoj znanstvenoj zajednici, poput istraživača rodoslovlja te zavičajne povijesti. Uz to, razvojem civilnoga društva jača i svijest o važnosti arhiva za promicanje i ostvarivanje osobnih prava, u smislu dostupnosti javnih podataka, otvorenosti rada javne uprave i zaštite građanskih prava općenito. Takve promjene odrazile su se i na proširenje djelatnosti arhiva, koji su svoju kulturnu, administrativnu i akademsku misiju dopunili i onom socijalnom.

Radi šireg okvira djelovanja i sve većih zahtjeva korisnika i istraživača čuvari baštine u RH morali su se usmjeriti na organiziranje i razvoj novih vrsta informacijskih službi i usluga. Na naše, hrvatske prilike utjecali su procesi iz nedavne prošlosti, a ponajprije činjenica državnoga osamostaljenja. Klikom miša s bilo kojeg kraja svijeta možete uživati u književnosti, umjetnosti, znanosti, politici, povijesti, arhitekturi, glazbi ili filmu, uz besplatan i brz pristup, iz najvećih europskih zbirki uz pomoć internetskog portala Europske digitalne knjižnice (www.europeana.eu). Europeana se galopirajući razvija na inicijativu Europske komisije od 2008. godine.

Hrvatski arhiv weba prvi je arhiv weba uopće koji je ovoga ljeta ušao u sastav Europeane. U njemu su okupljeni portali svih hrvatskih knjižnica, arhiva i muzeja te se mogu, iz kućnog naslonjača uz pomoć Interneta, pretraživati sve naše ustanove koje imaju tzv. zajednički baštinski nazivnik, izjavila je ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba Dunja Seiter-Šverko, dodavši kako je time zaokružen proces digitalizacije koji je počeo prije pet godina. NSK (www.nsk.hr) je, kao sastavni dio projekta Hrvatska kulturna baština koji financira i provodi Ministarstvo kulture RH, uspjela unatoč relativno skromnim sredstvima osigurati da su prve dvije planirane zbirke priključene Europeani. Također je Europeani, uz inovativni informatički pothvat Hrvatski arhiv weba, priključen i Digitalni akademski repozitorij, zbirka doktorskih i magistarskih disertacija koja sadrži najstarije digitalizirane disertacije, kao i suvremene radove obranjene na Sveučilištu u Zagrebu. Digitalni akademski repozitorij hrvatsku znanstvenu zajednicu pozicionira u okvire europske znanstvene zajednice i, još važnije, sada su hrvatski znanstveni radovi vidljivi u širem svjetskom kontekstu. NSK je također uspostavila informatički sustav koji osigurava dijeljenje arhivske i bibliotečne građe, kao i njezino prikupljanje te isporučivanje u Europeanu. Nadalje, sredinom 2012. u NSK je pokrenut interaktivni elektronički katalog značajnih prinova iz protekle godine objelodanjen u ePub formatu. Katalog značajnih prinova sadrži, uz ostalo, i podatke o novim naslovima i u Zbirci knjižnične građe o Domovinskom ratu, kao i Zbirci inozemne Croatice koja ima, logično, najveći boj iseljeničkih knjiga i serijskih publikacija u svijetu.

Sve su te novosti znak snažnog zaokreta hrvatske kulturne i društvene zajednice prema aktualnoj epohi obilježenoj novim informacijskim tehnologijama. Polako se ostvaruje polazišna ideja Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe u smislu stvaranja bogatih, široko dostupnih sadržaja u digitalnom obliku - kao jednoj od ključnih pretpostavki za zaštitu i vrednovanje kulturne baštine, za umrežavanje i prisutnost hrvatske kulturne baštine u međunarodnim, regionalnim i drugim mrežama kulturnih sadržaja, za očuvanje kulturne raznolikosti i za uporabu kulturnih sadržaja u obrazovanju, turizmu i drugim uslužnim industrijama.

I na kraju, u mnogobrojnim svjetskim knjižnicama i arhivima rade ugledni stručnjaci hrvatskoga podrijetla, a mi se ovom prigodom s ponosom prisjećamo arhivista i povjesničara Aurelija Zlatka Tanodija (Breznički Hum, 1. rujna 1914. - Córdoba, 14. srpnja 2011.), zaslužnog za utemeljenje moderne arhivske službe u Argentini i svim ostalim državama Južne Amerike. Od 2003. godine dan njegova rođenja obilježava se kao Dan arhivista Južne Amerike. Njegove arhivističke dosege na poseban način, i u domovini i u iseljeništvu, razvija u suvremeno doba njegova kći dr. sc. Branka María Tanodi de Chiapero, ravnateljica Općeg i povijesnog arhiva Nacionalnog sveučilišta u Córdobi te profesorica paleografije i diplomatike na Nacionalnom sveučilištu u Córdobi.

Matica br. 8-9, kolovoz-rujan 2012.

www.matis.hr

 

Isprintaj ovu stranicu