Nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih gorući je hrvatski problem koji novim investicijskim ciklusima nastoji riješiti Vlada RH u ozračju sve agresivnijih domaćih i inozemnih agencija koje potiču odlazak mladih na strana tržišta rada poput kanadske organizacije SWAP iz Toronta.

Hrvatska stopa nezaposlenosti mladih procjenjuje se na 40 posto te je prema podacima Eurostata druga najveća stopa nezaposlenosti mladeži u Europi. Više nezaposlenih mladih ljudi od Hrvatske ima jedino Španjolska, dok treće mjesto zauzima Grčka. I druge europske države od početka globalne krize imale su još veći rast nezaposlenosti mladih, poput Latvije ili Irske. Mnoštvo od 60.300 mladih i obrazovanih hrvatskih građana neuspješno traži posao u struci kod domaćih poslodavaca i to u ozračju sve primamljivijih ponuda i naših i stranih agencija, koje nude privremeno zaposlenje u Australiji te na raznim europskim i sjevernoameričkim tržištima rada. Tako pune dvije godine programima Work Canada i Au pair organizirano odlaze ljudi u najboljim godinama života u Kanadu. Iako programi otvaraju priliku svima između 18 i 35 godina, bez obzira na obrazovanje, većina Hrvata koji se javljaju za posao u Kanadi su fakultetski obrazovani. Interes je toliki da je već u prvome tromjesečju ove godine iskorištena planirana kvota od 300 viza za cijelu 2012. godinu! Odlazak organizira naša tvrtka BHV Education uz posredovanje kanadske agencije SWAP iz Toronta i pokroviteljstvo zagrebačkoga Veleposlanstva Kanade. Do posla u Kanadi najlakše dolaze računalni stručnjaci i oni s diplomom naftnog rudarstva, koji poslodavce nađu na Internetu i prije nego što krenu na put preko oceana. Ipak, većina se ne nada poslu u struci u Kanadi, već prihvaća bilo koji posao, od konobarenja do dadiljanja nemoćnih i male djece, rekla nam je Ivana Tihi iz tvrtke BHV Education, te dodala kako su iskustva kanadskih poslodavaca s mladim Hrvatima izvrsna.

Poželjna mobilnost radne snage, koja donosi razvojna iskustva i nove vještine, bolje znanje stranih jezika i nove tehnološke spoznaje brzo se pretvori u dvostruki gubitak za mladu državu i mladu tržišnu ekonomiju kakva je Hrvatska! Privremeni rad mladih u inozemstvu nerijetko se pretvori u trajni ostanak - traumatično je hrvatsko iskustvo iz prošlosti s kojim se suočavamo i u posljednja dva desetljeća! Od 300 mladih koji su lani otišli preko ovih programa, njih čak 99 posto iskoristilo je mogućnost da svoj boravak u Kanadi produlji za još 12 mjeseci. Nadalje, istraživanja demografa s Ekonomskog fakulteta dr. Anđelka Akrapa pokazala su da je RH od 1991. do 2001. godine napustilo, ne računajući izbjeglice, između 180.000 i 200.000 mladih u dobi od 18 do 40 godina. Viša znanstvena suradnica zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti dr. sc. Rebeka Mesarić-Žabčić došla je do sličnih rezultata koji pokazuju da su zemlju od 1991. do 2005. godine napustila 147.252 hrvatska građanina u dobi od 30 do 45 godina. Razlozi za iseljavanja su ekonomske, političke i psihološke prirode, a uza „zemlje stare emigracije“ poput Amerike i Australije, Novoga Zelanda, Njemačke, Austrije, Švicarske i Švedske, iseljavanje je išlo i prema „novim zemljama emigracije“ poput Slovenije i Češke.

Morali bismo brže učiti od rastućih ekonomija koje pronalaze rješenja za nezaposlenost mladeži poput Nizozemske ili, pak, Njemačke, kao jedine države koja je uspjela smanjiti nezaposlenost mladih. Od novih članica EU-a najmanje nezaposlenih mladih ima Češka, koja je ispod europskog prosjeka. Kriza je u protekle dvije godine u RH odnijela više od 200.000 radnih mjesta pa koalicijska Vlada predsjednika Zorana Milanovića, koja je netom navršila sto dana, zahtijeva od svih čimbenika u RH da kreativnije djeluju na fleksibilnost radne snage kako bi ona bila mobilnija na unutarnjem planu te kako bi se povećala stopa zaposlenosti. Trenutačno je u RH više uzdržavanih od onih koji rade, a rast zaposlenosti može se očekivati u optimističnijem scenariju tek pred kraj 2012. Za aktivne mjere zapošljavanja u RH ove  godine predviđeno je 28 posto više sredstava nego lani. Riječ je o 358 milijuna kuna koje će se usmjeriti na dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih, javne radove, stimuliranje zapošljavanja mladih... Nezaposleni će se obučiti za zanimanja kojima mogu naći posao, a evaluacijskim postupcima pratit će se što se s njima događa. Vladi RH nije cilj iseljavanje, već da nezaposleni prekvalifikacijom stvarno pronađu posao kod kuće. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poručuje da će Vlada omogućiti javnim radovima dugotrajno nezaposlenima da se polako vraćaju u svijet rada. Lokalne samouprave vrlo su zainteresirane za provedbu javnih radova. Što se, pak, tiče mladih, ističe ministar Mrsić, za njih će se plaćati doprinosi dok volontiraju i stječu obvezno radno iskustvo za stručni ispit, dodavši kako će osigurati da ti mladi ne postanu jeftina radna snaga poslodavcima.

Prema procjenama UN-a u Europi je od 1990. do 2010. broj migranata koji traže posao porastao. Izgleda da je u 21. stoljeću migracija postala glavna pokretačka sila i strukturna karakteristika zemalja. Stoga se većina razvijenih zemalja svijeta pretvorila u raznolika, multietnička društva, a one zemlje koje to još nisu idu velikom brzinom u tom smjeru, sudeći prema činjenici da se broj migranata konstantno povećava pa danas oko 3,1% svjetske populacije živi u zemlji u kojoj nije rođeno.

Matica br. 4, travanj 2012.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu