Glazbena Razglednica

Festival hrvatske glazbe u Beču, koji je prije osam godina pokrenuo Davor Merkaš, afirmira u austrijskoj prijestolnici naše vrhunske skladatelje i interprete, čiji su koncerti tijekom ovoga desetljeća pobudili interes kulturnih elita među kojima su i potomci naših iseljenika.

Predavanjem Umjetnost i politika na bečkome Sveučilištu za glazbu i primijenjenu umjetnost hrvatski predsjednik Ivo Josipović otvorio je, u nazočnosti austrijskoga šefa države Heinza Fischera, 5. studenoga Festival hrvatske glazbe, čiji će se bogati programi odvijati do 6. prosinca ove godine. Zahvalivši NJ. E. Fischeru i Nacionalnom vijeću austrijskoga parlamenta što je medu prvima ratificiralo pristupni Ugovor Republike Hrvatske Europskoj uniji, Josipović je rekao kako je Austrija od početka podupirala hrvatski put prema europskim integracijama. Austrija je zagovornica nastavka procesa proširenja diljem jugoistoka Staroga kontinenta. Riječ je o petoj najbogatijoj zemlji EU-a koja je u posljednja dva desetljeća u RH uložila više od šest i pol milijardi eura, što je četvrtina svih stranih ulaganja. Važna su poveznica između dviju zemalja gradišćanski Hrvati, čija se brojka neprestano smanjuje sve do 50-ak tisuća stanovnika. S druge strane, posljednjih dvaju desetljeća povećala se gotovo dvostruko tamošnja brojka novih hrvatskih migranata, kojih ondje ima više od sto tisuća. Svi oni, pripadnici raznih iseljeničkih naraštaja i njihovi austrijski domaćini upoznat će hrvatsku glazbenu riznicu tijekom jednomjesečnoga festivalskog programa na 14 koncerata i mnogobrojnim popratnim priredbama.

Zastupljena su djela naših skladatelja raznih epoha i usmjerenja poput Brune Bjelinskog, Borisa Papandopula, živućih Mladena Tarbuka, Davorina Kempfa, Ljuboslava Lj. Kuntarića, Frane Paraća - autora višestruko nagrađivane suvremene opere Judita, Tomislava Uhlika - čije stvaralaštvo povezuje ozbiljnu glazbu, folklor i jazz te etnomuzikologa Joška Ćalete - zaslužnog za afirmaciju naše glazbene nematerijalne baštine (ojkanje, procesija Za križen, klapsko pjevanje). Od starijih skladatelja treba izdvojiti dvojicu predstavnika ranoga baroka u Lijepoj Našoj koji imaju europsku reputaciju i to talijansko-hrvatskoga autora Tomasa Cecchinija (1580. - 1644.) koji je dulje od triju desetljeća stvarao u Dalmaciji, te orguljaša Franju Dugana (1874.-1948.). Uz njih, Festivalu će dati posebnu čar djela pjevača i instrumentalista Vinka Jelića (1596. - 1636.) te orguljaša Mate Lešćana (1936. - 1991.).

Tijekom proteklih osam godina Festival je u Beču predstavio tisuću hrvatskih interpreta, što je mlađima među njima bila i odskočna daska za karijeru, istaknuo je utemeljitelj festivala Davor Merkaš, bečki doktorand muzikologije i voditelj Muzičkoga informativnog centra KD Zagreb. Festival istražuje stalnu vezu hrvatskoga čovjeka s glazbom, obogaćujući naše sadašnje iskustvo raznovrsnim pristupima životu, koje glazba donosi ili izražava. Glazba nas otvara svijetu i životu, ali jednako tako i drugim ljudima raznih kultura i običaja. Tako je Merkašu pošlo za rukom da u glavnome gradu Austrije u ukupno 97 koncerata uspješno predoči vrlo zahtjevnoj publici klasične, izvorne tradicijske, jazz, pop i rock glazbene žanrove, ne izostavivši pri tome ni cross-over izvedenice koje u suvremeno doba igraju veliku ulogu u približavanju klasične glazbe internetskom naraštaju. Organizatori Festivala su, uz MIC zagrebačke Koncertne direkcije, Veleposlanstvo RH u Austriji, Ministarstvo kulture RH te Ured za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba. Izvedbe će se održati na 12 elitnih koncertnih prostora među kojima su i dvorac Schonbrunn, dvorana austrijske Nacionalne knjižnice, velika dvorana glasovite palače Eschenbach, crkva sv. Petra, dva slavna bečka središta za izvedbe suvremene glazbe (ÖVB Atrium i Kazalište Akzent), te afirmirano bečko kulturno središte Gradišćanaca - Hrvatski centar. Uz našijence u programu Festivala, primjerice Amadeus triju, sudjeluju i neki strani glazbenici kao što su profesor i slavni violinist Rus Leonid Sorokow ili Armenac Ruben Dalibaltayan, oba profesori sa zagrebačke Muzičke akademije. U Beč putuje i pop-rock ikona hrvatske glazbene scene Josipa Lisac.

Festival se tijekom osam godina pomlađivao i novim talentiranim umjetnicima. Ove godine sviračko umijeće predstavit će nagrađivani mladi gitarist Srđan Bulat. Jazz band Jazziana Croatica svirat će skladbe inspirirane hrvatskom glazbenom tradicijom. Sličan, osebujan pristup naslijeđu ima i saksofonist Mateo Granić. Na tragu aranžmana izvorne glazbe je i ženski vokalni ansambl Čipkice koji nastupa u Hrvatskom centru, a odlični mladi pop band iz Gradišća Elektrikeri zabavljat će publiku u posjećenom glazbenom klubu Chelsea. Članovi Elektrikera su Marco Blascetta, Nikola Zeichmann, Luka Zeichmann i Michael Schreiber, čija svirka oduševljava i Beč i cijelo Gradišće. Sastav je ovih dana predstavio svoj prvi album Šok The-rapie. Kad je u pitanju glazbena razglednica s jugoistoka Europe, treba poslušati i kvartet 4Syrinx, četiri sjajne flautistice iz Hrvatske i Slovenije.

U sklopu Festivala posebno mjesto dobili su koncerti sakralne tematike koji će biti, kao prava poslastica, izvedeni u monumentalnoj crkvi sv. Petra u samom srcu Beča. Orguljašica Ljerka Očić i sopranistica Lidija Horvat Dunjko, zbor Ivan Filipović i puhački ansambl Simpy Brass izvodit će antologijske skladbe iz bogate riznice hrvatske i svjetske sakralne glazbe.

     
Matica br. 11, studeni 2012.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu