Preobrazbe suvereniteta

Hrvatska je u procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju EU, uz posebnu osjetljivost svojih građana na preobrazbe državnoga suvereniteta te potrebu jačanja kapaciteta za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a iz kojih je iskoristila 340 milijuna.

Dvadeset i prva je godina neovisnosti naše domovine, a za devet mjeseci pridružujemo se Europskoj uniji. Veliki broj hrvatskih građana danas više ne razlikuje Dan državnosti (25. lipnja) i Dan neovisnosti, koji se obilježava 8. listopada i to kao spomen na dan kada je 1991. godine Sabor RH jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Ta epohalna odluka Sabora donesena je nakon što je istekao ondašnji tromjesečni moratorij Europske zajednice na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Koliko god se na prvi pogled činilo da su danas Hrvati nezainteresirani za promjene, toliko stvari stoje drukčije jer zrelost naših društvenih, gospodarskih i političkih elita na novi način – obvezuje!

I dok se na početku 20. stoljeća zakulisnim igrama svjetske politike Hrvate iz jedne tvorevine gurnulo u drugu, a da ih se pritom ništa nije pitalo, devedesetih godina hrabro smo se izborili za kreiranje vlastite sudbine, da bismo se na početku 21. stoljeća samosvjesno okrenuli reformskim iskoracima koji nas vode žuđenim standardima Staroga kontinenta koji, unatoč svjetskoj krizi, gospodari trećinom svjetskog bogatstva. No, kako svjedočimo činjenici da euroskeptici u Lijepoj Našoj ne dobivaju prostor u javnim medijima - svašta je moguće. Suvremene države, same za sebe, ne mogu uspješno odgovoriti na izazove drugog tisućljeća pod utjecajem ubrzanoga tehnološkog razvoja, posebice informatičke i komunikacijske tehnologije jer se globaliziraju i šanse i prijetnje za održiv razvoj. Porast međuovisnosti, jednostavno rečeno, racionalno nameće neke naddržavne mehanizme, kako regionalne tako i  globalne koordinacije, što vi koji živite u mega zajednicama razvijenoga svijeta poput SAD-a i Australije još bolje osjećate u stvarnoj životnoj zbilji.

Hrvatska neće izgubiti svoj suverenitet i EU neće vladati našom zemljom, nego će Hrvatska biti jedna od 28 zemalja članica koje će upravljati Unijom - uvjerava nas predsjednik Ivo Josipović, zagovarajući da je članstvo snažan poticaj za daljnji ekonomski razvoj RH.  Trenutačno, domovina je u procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju EU uz posebnu osjetljivost svojih građana na preobrazbe državnoga suvereniteta te potrebu jačanja administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a. Do sada je RH, od ponuđenih 668 milijuna, povukla tek 340 milijuna eura. Slično Hrvatskoj, manje od 50 posto raspoloživih sredstava iz fondova EU-a povukle su Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Bugarska. Najviše sredstava iskoristila je Poljska, te Latvija i Litva, dok su između 50 i 60 posto iskoristivosti postigle Estonija, Slovačka i Češka.

Ugovor o ulasku RH u EU do sada je ratificiralo15 zemalja i to: Italija, Austrija, Češka, Estonija, Slovačka, Mađarska, Malta, Litva, Latvija, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Luksemburg i Portugal, a dovršava ga Poljska. Države koje još nisu ratificirale Ugovor o pristupanju su: Francuska, Finska, Švedska, Danska, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Velika Britanija, Irska, Španjolska, Grčka i Slovenija, koja nam ponovno prijeti blokadom. Hrvatska vanjska politika stoga je pojačala diplomatske napore ne bi li se ratifikacija Ugovora ubrzala i završila do 1. srpnja 2013. Hrvatsko iseljeništvo iz europskih zemalja, također, ustrajno lobira za bržu ratifikaciju poput triju udruga naših raseljenih sveučilištaraca (AMAC/AMCA), koje su se zajedničkim pismom obratile elitama domicilnih zemalja. U pismu, koji potpisuju predsjednici tih udruga, prof. emeritus Nenad Bićanić (V. Britanija), novinaraka Aleksandra Brnetić (Njemačka) i arhitekt Damir Perinić (Francuska), ministre vanjskih poslova potiče se na provođenje postupka ratifikacije, a predsjednike nacionalnih parlamenata i njihove zastupnike moli se da tijekom glasovanja svojim glasom odobre pristupni Ugovor. U pismu se ističe da su građani RH na referendumu održanom 22. siječnja 2012. pokazali volju za ulazak njihove zemlje u Uniju te da je pridruženje RH dobitak za sadašnje članice, kao i za susjedne zemlje, koje isto tako teže povezivanju s europskim integracijama.

Kada uđe u EU, Republika Hrvatska prenijet će na zajednička tijela vršenje nekih svojih suverenih prava. Pitanje preobrazbe suvereniteta u praksi se postavlja kao pitanje redistribucije odgovarajućih ovlasti i izgradnje novih regulativnih mehanizama, sukladno svjetskim razvojnim tendencijama. Umjesto koncentracije vlasti u državama kao isključivim subjektima i ravnoteže među njima, u sustav se uz države uključuju i regionalne i globalne organizacije, te međunarodne (ne)vladine udruge i gospodarske korporacije, uzajamno si ograničavajući i kontrolirajući moć - objašnjava nam pravni stručnjak i najviše pozicionirani hrvatski dužnosnik u UN-u dr. sc. Ivan Šimonović. Gubitak na suverenosti, smatra Šimonović, može se uz vještinu i pamet višestruko kompenzirati jačanjem utjecaja na pojedina posebno važna pitanja za Hrvatsku koja će dovesti do modernizacije konkurentnih grana njezina gospodarstva, ravnomjernijeg razvoja hrvatskih regija, očuvanja okoliša i kvalitetnijeg obrazovanja za sve.

Matica br. 10, listopad 2012.   www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu