Prekogranična suradnja

Pomurski su Hrvati iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekta za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz matične zemlje.

Općinsko vijeće Goričana iz Međimurske županije ljetos je, prigodom Dana te općine, dodijelilo zahvalnicu mađarskom Hrvatu načelniku susjednog Serdahela Stjepanu Tišleru za promicanje kulturnih i gospodarskih interesa toga pograničnoga naselja u natječajima Europskih fondova, osobito za korištenje sredstava iz aktualnog IPA predpristupnog programa. Goričanski je načelnik Mario Moharić istaknuo kako su tamošnji uspješni projekti IPA programa velikim dijelom zasluga inž. Stjepana Tišlera, čije je znanje i iskustvo bilo od velike pomoći pri izradi natječaja i povezivanja naselja uz rijeku Muru. S njegovom višejezičnošću i vještom koordinacijom tako je u drugom krugu IPA programa predano čak pet zajedničkih projekata iz susjednih regija Pomurja i Međimurja, koji su ocijenjeni uspješnima.

Učiti od mađarskih susjeda imali su čast i mještani Donje Dubrave, što je i njihova načelnika Marijana Vargu također navelo da dodijeli zahvalnicu načelniku mađarske Marcalibe dr. Lászlu Sütő, kada su krajem srpnja svečano otvarali novi projekt pod nazivom Preko staza prošlosti na zajednički put. Uz taj su se projekt ponovno okupila naselja s obje strane rijeke Drave Marcaliba, Mlinarci i Donja Dubrava. Trojac zapravo proširuje prethodni projekt Zeleni dječji vrtić, proveden u okviru 1. poziva IPA programa.

Početkom ljeta odabrani su novi projekti koji će biti financirani u sklopu 2. kruga IPA programa Mađarska-Hrvatska. Za 59 projekata osigurano je ukupno oko 102 milijuna kuna (13,9 milijuna eura) sredstava Europske unije. Odobreni ugovori o subvenciji potpisuju se ovih dana. Mađarska Nacionalna razvojna agencija i hrvatsko Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koji su objavili 2. poziv još sredinom 2010., okupili su partnere s obje strane Mure i Drave. S mađarske strane sudjeluju partneri iz tri županije i to Zala, Somogy i Baranja, a s hrvatske strane partnerstva se prihvaćaju neprofitne udruge iz osam županija kao što su Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i među njima najuspješnija u povlačenju sredstava Osječko-baranjska s čak 25 odobrenih projekata. Između ostalih, financiranje je odobreno i projektu pod nazivom Razminiranje u području Dunava i Drave, čiji je cilj pokretanje razminiranja zagađenih površina.

Pripadnici su hrvatske manjine iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekta za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz RH. Rumunjska, Slovenija, Crna Gora i Srbija tek prikupljaju dokumentaciju za natječaje.

Sljedeći 3. poziv na podnošenje projektnih prijedloga u sastavu IPA programa Mađarska-Hrvatska, koji će uključivati i aktivnosti iz područja turizma, očekuje se ove jeseni. Među dosadašnjim projektima prekogranične suradnje realizirano je niz projekata poput pročistača otpadnih voda uz Muru ili pak odlično posjećenih 7 gastronomskih festivala s jedne i druge obale Mure iz projekta Puna zdela, kojega su izveli mađarsko Pomursko udruženje za regionalni razvitak i hrvatsko Kulturno umjetničko društvo Goričan. Festivali su doprinijeli jačanju zajedničkog kulturnog nasljeđa mikroregije i promoviranju tradicionalne organske proizvodnje hrane, pogodujući na taj način razvijanju suradnje graničnog područja na polju gospodarstva i društvenih aktivnosti te dvojezičnosti u naseljima kao što su Serdahel, Mlinarci, Sumarton i Murakeresztur na jugu Mađarske te u Goričanu, Donjem Vidovcu i Donjoj Dubravi na sjeverozapadu Hrvatske. IPA programi će i nadalje pružati potporu inovativnim projektima sve do godine 2013.

Među zemljama EU rekorder je Poljska po količini povučenih EU sredstava. Procjenjuje se da su upravo ta sredstva u Poljskoj održala rast u godinama kada su ostale zemlje proživljavale krizu, te da će zahvaljujući kohezijskim fondovima od 2013. do 2015. poljski BDP rasti od 6,2 do 10,9 posto. Kroz prvu generaciju predpristupnih programa od 2004. do 2006. godine Hrvatskoj je dodijeljeno 297,23 milijuna eura, a kroz IPA program za razdoblje 2007. do 2011. godine 749,79 milijuna eura. Nakon pristupanja EU-u, RH će moći koristiti sredstva i iz ostalih izvora poput Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda te Kohezijskog fonda.

Kako je pisanje projekta za sufinanciranje iz fondova EU složen proces, koji zahtijeva preciznost i zadovoljavanje svih pa i najsitnijih detalja Hrvatskoj je pomoć mađarskih i ostalih europskih partnera veoma dragocjena.

Matica br.8-9, kolovoz i rujan 2011. www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu