Obitelj europskih naroda

Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Zagrebu osnažio je dostojanstvo roditelja i djece poput onoga što ga je u molitvi vjernika posvjedočio John Vice Batarelo iz Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije, iseljenički sin rođen u australskom Sydneyu, pred mnoštvom hodočasnika iz domovine i dijaspore.

U obitelj europskih naroda uskoro će ući Hrvatska, koju je u tome uvjerenju osnažio Sveti Otac Benedikt XVI., prigodom pastoralnog i državničkog pohoda Zagrebu 4. i 5. lipnja, gdje je s nama došao proslaviti Prvi nacionalni susret hrvatskih kršćanskih obitelji, kojemu se odzvalo hodočasničko mnoštvo. „Od samih početaka vaš narod pripada Europi te joj na poseban način daje doprinos u duhovnim i moralnim vrijednostima, koje su tijekom stoljeća oblikovale svakidašnji život, kao i osobni i nacionalni identitet njezine djece“, Papine su riječi.

Petrov namjesnik znakovito je stigao u Hrvatsku na dan kada je uzoriti Alojzije Stepinac Titu rekao – ne. U razgovoru s Josipom Brozom 4. lipnja 1945. u Zagrebu, prisjetimo se, nadbiskup Stepinac nije dao dirnuti u srce katoličkoga jedinstva i odvojiti hrvatsku Crkvu od Vatikana i kršćanske Europe. Ubrzo se nakon Stepinčeva odbijanja pokazalo da je na djelu planirani žestoki progon Crkve koji se okomio ne samo na biskupe i svećenike, nego i na vjernike. Razmahala se neviđena medijska kampanja protiv Crkve, koja je potrajala s različitim intenzitetom sve do povijesnog silaska komunizma s europske političke scene. Tako je sredinom prošloga stoljeća u iseljeništvo zbog svih povijesnih hrvatskih događaja otišlo više stotina tisuća vjerničkih obitelji u potrazi za općom i vjerskom slobodom te kruhom. Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u glavnome gradu svih Hrvata osnažio je dostojanstvo majčinstva i očinstva te mladih poput onoga što ga je posvjedočio u molitvi vjernika John Vice Batarelo iz Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije, visokoobrazovani iseljenički sin rođen u emigrantskoj radničkoj obitelji u australskom Sydneyu, pred gotovo 400.000 hodočasnika iz domovine i iseljeništva. Solidarnost, požrtvovnost u životu i radu nezaobilazne su značajke hrvatskih obitelji u svijetu.

Uz domaćine, u euharistijskome slavlju na zagrebačkome Hipodromu sudjelovali su i mnogobrojni Hrvati iz europskih država, te naši iseljenici iz prekooceanskih zemalja čiji se duhovni identitet unatoč snažnoj sekularizaciji na globalnoj razini očuvao u malim kućnim crkvama na raznim meridijanima. Uz povratnika Batarela, na misnom slavlju u molitvi vjernika sudjelovala je, uz ostale, Sonja Hajdinjak Matušek kao predstavnica Hrvatske inozemne pastve. Danas ta crkvena organizacija povezuje 18 država u kojima žive naše veće migrantske zajednice na pet kontinenata, od kojih su najbrojnije one u Australiji, SAD-u i Kanadi, dok na europskom kontinentu po broju iseljenika prednjači Njemačka s 98 naših misija iz kojih su stigli mnogobrojni vjernici poput onih iz bavarskoga Münchena. U 184 hrvatske župe i misije diljem planeta služi 199 svećenika i više desetaka redovnica.

Hrvatski predsjednik dr. sc. Ivo Josipović, kao i cijela Vlada RH, s posebnim pijetetom primio je Svetoga Oca zahvalivši mu na ustrajnom ohrabrivanju hrvatske budućnosti u ujedinjenoj Europi. U ovome prijelaznom razdoblju suvremeno hrvatsko društvo nalazi se u procesu „učvršćenja“ novoga demokratskoga političkog sustava stvaranoga tek dva desetljeća pa su uočljivi mnogobrojni problemi s kojima je suočena suvremena hrvatska obitelj. Promjena društvenog sustava, ratna stradanja i poraće, progonstva i raseljavanja, problemi suživota povratnika, privatizacija, rastuća nezaposlenost, posljedice ratnih trauma u djece i odraslih, rastući broj samoubojstava i nasilničkih ponašanja, nova ekonomska emigracija i sl. samo su neki od izazova s kojima je danas suočena prosječna hrvatska obitelj. Podaci Državnog zavoda za statistiku nedvojbeno pokazuju da u RH, kao i u drugim dijelovima Europe, raste broj obitelji s jednim djetetom, dok je broj obitelji s dvoje i više djece u opadanju.

Povećanje broja bračnih parova bez djece i obitelji s jednim djetetom, te smanjenje broja obitelji s više djece, vrlo je nepovoljan trend jer upućuje na pogoršanje prirodne dinamike hrvatskog stanovništva, osobito njegova nataliteta. Bračni parovi s djecom tako sve više prestaju biti oslonac obiteljske slike stanovništva Hrvatske, upozorava godinama vodeći hrvatski demograf Anđelko Akrap. Godine 1971. oni su činili 63,8%, 1981. godine 62,4%, 1991. godine 60,5%, a 2001. godine 58,0% ukupnog broja obitelji RH, dok se podaci iz 2011. trenutno obrađuju. Uz to treba znati da je od ukupnog broja smrtno stradalih hrvatskih branitelja tijekom Domovinskog rata, prema Akrapovim istraživanjima, 40% branitelja prije stradavanja živjelo u obiteljima. Ipak, značajna je činjenica kako se više od 90% djece u Hrvatskoj rađa u braku, stoga se institucija braka smatra temeljnim čimbenikom prema kojem bi zajednica trebala usmjeriti mjere obiteljskoga razvitka zdravoga društva. Njegova Svetost upravo je tim modernim partnerskim obiteljima i mladima poručila da se ne boje odgovornosti i zalaganja za bližnje.

Matica br.6, lipanj 2011. www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu