Mreža povijesnih gradova

Tajnoviti mecena iz Lihtenštajna financira obnovu ljetnikovca Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj, a u ime donatora projekt nadgleda jedini potomak dubrovačke obitelji Kaboga iz Švicarske dr. Ivo Felner. Projekt će obogatiti spomeničku baštinu Dubrovnika, gdje je ovih dana utemeljena Hrvatska udruga povijesnih gradova.

 Iseljenici dubrovačkoga primorja, vlastela i pučani te njihovi prijatelji iz cijeloga svijeta, oduvijek su izdašno pomagali mještanima Grada i okolice obnovu spomeničke baštine, čuvajući izvornost graditeljskog sklada karakterističnu za taj biser Mediterana od vremena renesansnoga procvata Dubrovačke Republike prije pola tisućljeća. Osnivačka skupština Hrvatske udruge povijesnih gradova održala se u Dubrovniku 29. travnja 2011. Uz Dubrovnik, u novoosnovanu mrežu uključili su se Karlovac, Kaštela, Mali Lošinj, Nin, Novigrad, Pag, Pula, Rovinj, Split, Sisak, Šibenik, Trogir, Varaždin, Vukovar i Zadar. Za predsjednika Udruge izabran je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, a potpredsjednici su gradonačelnik Šibenika Ante Županović i dogradonačelnik Karlovca Dubravko Delić. Osnivanjem ove mreže Hrvatska će preuzeti najbolje europske prakse kulturnoga turizma i primijeniti ih na razvoj nacionalnog gospodarstva.

Generalni tajnik Europske udruge povijesnih gradova i regija Brian Smith izjavio je kako međunarodni značaj gradova ovisi o njihovoj kulturnoj baštini, te kako na ovaj način udruženi hrvatski povijesni gradovi mogu razvijati zajedničku strategiju održivog turizma. Dodao je kako je kulturna baština ključ identiteta gradova, ali kako se upravo u taj identitet ne ulaže dovoljno. Na ovaj način udruženi gradovi mogu zajednički nastupati i aplicirati za fondove Europske unije te učinkovitije privlačiti sponzore i donacije.

Kao novo kulturno i umjetničko sjedište Dubrovnika tako će zablistati, zahvaljujući anonimnom donatoru, ljetnikovac Bunić-Kaboga u Batahovini na južnoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke. Riječ je o jednom od najreprezentativnijih ostvarenja dubrovačke ladanjske arhitekture 16. stoljeća, koje će ove godine proći restauraciju vrijednu 3 milijuna eura. Obnova, uz popravak oštećenog gotičko-renesansnog zdanja s kapelicom, uključuje uređenje perivoja na zapadnom ulazu u Dubrovnik. Preuređeni će ljetnikovac udomiti radionicu za izobrazbu studenata Restauratorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, a spajanjem parka između ljetnikovaca Bunić-Kaboga i nedavno obnovljenoga Stay, gdje je godinama smještena restauratorska radionica, kompleks će biti povezan u jedinstvenu cjelinu. Prema zamisli kemičara i zaljubljenika u baštinu dr. Iva Felnera iz Švicarske, posljednjeg potomka dubrovačke vlastelinske obitelji Kaboga, koji u projektu posreduje između anonimnog donatora iz Zaklade Batahovina iz Lichtensteina te Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i suvlasnika objekta, Restauratorskog zavoda Republike Hrvatske - dio rekonstruiranog zdanja imat će javnu namjenu, a ugošćivat će koncerte, izložbe i predavanja. Uz rodni grad Ivu Felnera (72) vežu nježne uspomene iz najranijeg djetinjstva kada je živio u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj. U vlasništvu njegove obitelji s majčine strane ljetnikovac je bio do Drugog svjetskog rata kada mu ga otimaju komunističke vlasti, nakon čega je Ivo od Kaboga iz inozemstva promatrao njegovu prenamjenu, praćenu ubrzanim propadanjem monumentalnog zdanja. Projekt obnove zasnovan na istraživanju povjesničarke umjetnosti i poznavateljice dubrovačke graditeljske baštine dr. Nade Grujić, s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta, izradio je dubrovački Arhitektonski studio Gordane i Matka Vetme. Zahvati na ljetnikovcu bit će iznimno delikatni, što zbog dotrajalosti kamene plastike, što zbog lošeg stanja zidnih oslika i podova, a metodom demontaže izvodit će ih konzorcij dubrovačkih tvrtki Građevinar-Quelin i Domizgradnja.

Susjedni pak ljetnikovac Stay na Batahovini – za okupacije dubrovačkog teritorija tijekom Domovinskoga rata (1991/92) bio je višekratno pogođen i, stoga, stavljen na listu prioriteta za obnovu oštećenih spomenika. Zahvaljujući donaciji talijanske pokrajinske vlade Lombardije obnovljen je taj fascinantni spomenik kasne renesanse. Pokrajina Lombardija donirala je 200 milijuna lira za obnovu ljetnikovca Stay, otvorivši nadu i za ostalu ratom devastiranu baštinu. Ljetnikovci, koje su gradile vlastelinske obitelji Sorgo, Resti, Kaboga, Bona, Gozze, Stay, Zamagna, Giorgi, Gradi ili Gondola spomenici su kulture velike vrijednosti te se poštuje pravo prvokupa koje ima Grad i naša država, pa radi krize obnova teče sporije.

Sve dubrovačke graditeljske,  umjetničke i obrtničke snage, poput gospara Iva Felnera i naših prijatelja iz Italije - na sličan način prije sto godina ujedinio je i veliki mecena Pasko Baburica, najbogatiji čileanski poduzetnik prve polovice 20. stoljeća rodom s otoka Koločepa. Taj je ugledni iseljenik obnovio mnoge crkve u rodnome kraju, uključujući i gradski zvonik Dubrovnika koji je restauriran prema izvornim nacrtima 1929. godine, a danas se prepoznaje kao najljepša neorenesansna građevina koja dominira prostorom dubrovačke Place.

Matica br.5, svibanj 2011. www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu