Velikani nove glazbe

Skladatelji svjetskoga glasa Slatinjanin Milko Kelemen iz Njemačke i Zagrepčanin Ivo Malec iz Francuske, istaknuti glazbeni pedagozi i strastveni istraživači novoga zvuka, na različite su načine vezani uz Muzički biennale Zagreb, koji u jubilarnom 50. izdanju ugošćuje Svjetske dane nove glazbe na kojima će nastupiti kreativci iz 40 zemalja svijeta.

Muzički biennale Zagreb, festival suvremene glazbe čiji se pedeseti jubilej obilježava ovih dana u organizaciji Hrvatskoga društva skladatelja, domaćin je Svjetskih dana nove glazbe od 7. do 17. travnja 2011. Riječ je o jednom od najstarijih planetarnih festivala avangardne glazbe, koji se izborio inovativnim autorskim ostvarenjima kompozitora te kvalitetnim programom međunarodne produkcije za dobru reputaciju u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. U Europi su stariji samo Varšavska jesen i Strasburški festival. Novost je što se Biennale osim u Zagrebu, ovih dana može vidjeti i u Rijeci, Splitu, Varaždinu te Osijeku. Muzički bijenale donosi pet domaćih praizvedbi, tri opere i dva baleta, nastalih u produkciji nacionalnih kazališnih kuća iz svih hrvatskih regija. Trojica od tih pet skladatelja pripadanju mlađoj generaciji s nenavršenih četrdesetak godina od kojih svaki iza sebe ima već mnoštvo nagrađivanih projekata, a to su Ivan Josip Skender, Frano Đurović i Krešimir Seletković, uz Silvija Foretića i Sanju Drakulić. U Hrvatskoj se sa zanimanjem iščekuje opera Šuma Striborova Ivana J. Skendera prema djelu slavne književnice Ivane Brlić Mažuranić. Prvi put libreto je pisao i Miro Gavran. U jednom dijelu produkcije festival je stariji od pojedinih autora koje ove godine prezentira.

S druge pak strane, jubilarni MBZ kroz izvedbe odabranih antologijskih djela priređuje hommage glazbenim kreativcima koji su kroz povijest Biennala bili za njega važni i kao skladatelji i kao umjetnički voditelji, od njegova osnutka godine 1961. To su od hrvatskih skladatelja prije svega Milko Kelemen kao njegov utemeljitelj, i Ivo Malec, kao konstruktivan kritičar Biennala te plodan autor u okvirima nove glazbe.

Ta su dva autora iz hrvatske umjetničke dijaspore posebno važna u razvitku MBZ-a. Osnivač Muzičkog biennala, pedagog, pisac i pustolov te strastveni istraživač zvuka Milko Kelemen najveći je dio života proveo u Njemačkoj, gdje je predavao kompoziciju na Institutu Robert Schumann u Düsseldorfu, a potom na Visokoj školi za glazbu u Stuttgartu. Tog neumornog skladatelja , uz rodnu Podravsku Slatinu, susrećemo kao gosta-profesora na sveučilištima u Montrealu, u Buenos Airesu i Rio de Janeiru. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja poput domovinske nagrade za životno djelo Vladimir Nazor i  njemačke Beethovenove nagrade u Bonnu. Iz ruku Dietera Toppa, predsjednika Europskoga kulturnoga foruma primio je Europsku nagradu za kulturu 2007. Napisavši 130 kompozicija, Kelemen ističe važnost pedagogije i otvorenosti univerzalnome jeziku glazbe koji je razumljiv i najširoj publici poput one koja živi u rodnoj mu Podravskoj Slatini. Ondje su u čast našemu velikanu, daleko od svjetskih pozornica suvremene glazbe, prije 16 godina pokrenuti Dani Milka Kelemena koje rado prati lokalna publike, naučivši uživati u skladbama avangardne glazbe.

Tehnika je napredovala, neki skladatelji su forsirali elektronsku, a neki instrumentalnu glazbu, kaže Kelemen i dodaje kako je danas glazba instrumentalno povezivanje s elektronskom glazbom. Kelemen je izgradio svoj vlastiti stil proučavanjem elektronske glazbe, te apliciravši to iskustvo u instrumentalnu glazbu.

Uz Kelemena i Maleca, čiji su golemi skladateljski opusi obilježeni njemačkom odnosno francuskom adresom, glazbene uspjehe su ostvarivali kroz desetljeća MBZ-a i Branimir Sakač, Natko Devčić, Stanko Horvat, Igor Kuljerić, te Ruben Radica i Dubravko Detoni. Festival je ugošćavao istaknute predstavnike svoga vremena kao što su Igor Stravinski, Olivier Messiaen, Luciano Berio, Witold Lutosławski, Krzystof Penderecki, Karlheinz Stockhausen, John Cage, Mauricio Kagel i Dmitrj Šostakovič. Zajedničko prisjećanje na spomenute velikane i njihove antologijske prinose novoj glazbi organizator objedinjuje tematskom krilaticom Mirabilia Memorabilia.

Što se tematskoga okvira tiče, njega smo željeli povezati s pedesetom obljetnicom našega Festivala, ali i programom Svjetskih dana glazbe Međunarodnog društva za suvremenu glazbu, koji se redovito odvijaju s nekom zajedničkom tematskom odrednicom. Odlučili smo u hrvatskome internacionalnom kulturnom prostoru spojiti naslov jedne Kelemenove skladbe, Mirabilia (što znači začudnost, značajku koja bi se mogla pripisati suvremenoj glazbi) s nečim što odražava sjećanje iliti Memorabiliu, odnosno nešto što se referira na pedesetu godišnjicu našega Biennala, poručio je umjetnički direktor MBZ-a Berislav Šipuš. Na zagrebačke Svjetske dane nove glazbe pristiglo je čak 416 radova od kojih je izabrano 68 kompozicija, u 14 kategorija suvremene glazbe, koje će predstavljati kreativce iz 40 zemalja svijeta.

   
Matica br.4, travanj 2011. www.matis.hr
   
Isprintaj ovu stranicu