Dobrovoljni rad i građanske inicijative

U društvima blagostanja volontiranje postaje jedan od najvažnijih uvjeta za izgradnju solidarnosti poput one koju njeguju američki Hrvati, iako se i u nas dobrovoljni rad sve više prepoznaje kao važan čimbenik cjeloživotnog učenja te je u Europi 2011. proglašena godinom volontiranja.

Volonterstvo u hrvatskome narodu diljem svijeta ima dugu tradiciju, koja se gradila na načelima solidarnosti i borbi za ljudska prava. Osim zaklada i fundacija te humanitarnih organizacija, udruge su najčešća forma organiziranja civilnog društva u Hrvatskoj te u iseljeničkim zajednicama domicilnih država razvijenoga svijeta. U domovini se moderni Zakon o volontiranju primjenjuje tek četiri godine, dok iseljena Hrvatska desetljećima aktivno sudjeluje u projektima građanskih inicijativa u sklopu novih zajednica neoliberalnog kapitalizma od Sjeverne do Južne Amerike, Južnoafričke Republike, Australije i Novoga Zelanda.

Volonteri diljem svijeta važna su spona koja povezuje građane u jačanju civilnoga društva i međusobnoga povjerenja na lokalnoj razini, a više ih je od 140 milijuna, kako ističe Igor Vidačak iz Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva. Prema nekim procjenama rad volontera godišnje pridonese globalnom gospodarstvu oko 400 milijardi dolara, čiji je ekvivalent tri do pet posto ekonomski aktivnog stanovništva. U Europi je 2011. proglašena godinom volontiranja kako bi se taj suvremeni fenomen popularizirao među stanovništvom u cilju iskoraka, uz ostalo, za priznavanje volonterskog rada pri zapošljavanju i upisu u obrazovne institucije. U Europskoj uniji taj je iskorak već napravila Francuska.

Volontiranje prelazi nacionalne granice društava i postaje globalni fenomen, ponajprije zahvaljujući procesima individualizacije, sekularizacije i globalizacije, te je sve manje povezano s tradicijom, religioznom ili nacionalnom pripadnošću. Primjerice, volonteri fraternalističkih društava Nacionalnoga bratskog kongresa Amerike (The National Fraternal Congress of America’s - NFCA), najveće tamošnje volonterske mreže koja povezuje 10 milijuna ljudi, ujedinjenih u 76 neprofitnih društava, koja djeluju u svih 50 država te na području Columbije i u Kanadi - daruju godišnje potrebitima u lokalnim zajednicama otprilike 90 milijuna dobrovoljnih sati rada u projektima solidarnosti. Među tim dragovoljcima je velik broj hrvatskih iseljenika. Jedan od slavnih hrvatskih volontera u Americi Michael Stivoric osvojio je svojedobno i američku nacionalnu nagradu Franzmeier Leadership za visoku socijalnu osjetljivost i višedesetljetno volontersko djelovanje. Nekadašnjem predsjedniku NFCA Michaelu Stivoricu nagradu Franzmeier Leadership dodijelio je Volunteer Center of Greater Milwaukee. Stivoric je aktualni potpredsjednik Fraternal Operations at Catholic Knights u Milwaukeeju (Wisconsin). Taj vitez solidarnosti obnaša i dužnost predsjednika Join Hands Day, tj. Nacionalnog dana uzajamne pomoći koji povezuje mlade i stare u dobrovoljnom radu u njihovim životnim sredinama, čiji je Stivoric jedan od osnivača. U sklopu Hrvatske zajednice Milwaukeeja Stivoric je puno sati dobrovoljnog rada posvetio promicanju hrvatske kulture. Nagrada Franzmeier Leadership dodjeljuje se u znak sjećanja na istaknutog volontera Rona Franzmeiera. Primatelj te nagrade sukreira viziju subjektivne odgovornosti i samopomoći znanu kao načelo supsidijarnosti. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, u suradnji s udruženjem CorpCare, laureat Stivoric skupio je novac i organizirao otpremu odjeće prognanicima u vrijednosti od milijun dolara, pridruživši se golemim pošiljkama humanitarne pomoći koje je napaćenoj domovini slala Hrvatska bratska zajednica Amerike. Uglavnom, hrvatski narod u domovini i iseljeništvu tijekom povijesti prakticirao je dva osnovna oblika volonterskoga rada kao što su opisani tradicionalni običaji uzajamne samopomoći i organizirano djelovanje zajednice u kriznim razdobljima.

Kako stvari stoje, volontiranje postaje kulturni i ekonomski fenomen u smislu građanske poduzetnosti koju zahtijevaju napredna demokratska društva od svojih članova. U državama blagostanja, poput SAD-a i Kanade, razvila se Hrvatska bratska zajednica - dugogodišnja članica NFCA, dok u Australiji prevladavaju građanske inicijative u obrazovanju australske mladeži hrvatskoga podrijetla i brizi za sunarodnjake treće živote dobi.

Organizacija UN-a još šire poima volonterstvo i to kao doprinos pojedinaca u smislu neplaćenog i nekarijerističkog djelovanja. Iako diljem Europe postoje mnogobrojne različite tradicije vezane uz volontiranje, svima je zajednička činjenica - gdje god su ljudi angažirani u podržavanju onih koji su potrebiti, u čuvanja okoliša, borbi za ljudska prava ili iniciranju aktivnosti kako bi osigurali dostojanstven život građanima na suvremenim tržištima rada - to djelovanje pridonosi i osobama koje volontiraju i društvu u cjelini, te jača socijalnu koheziju. Uz solidarnost, volonteri potiču izgradnju društvenog povjerenja, što zatim podrazumijeva i oživotvorenje načela supsidijarnosti bez kojega je teško zamisliti današnja društva blagostanja.

Matica br.3, ožujak 2011. www.matis.hr
     
  Isprintaj ovu stranicu